BEČ - Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johanes Han izjavio je da je rešenje kosovskog problema prioritet međunarodne zajednice i da je ono ključno za razvoj cijelog regiona.
Han je, u intervjuu bečkom dnevniku "Standard", na pitanje da li vidi političku volju za postizanje sporazuma Beograda i Prištine, rekao da je vidi svakako u Srbiji, ali i na Kosovu.
Izrazio je nadu da će, nakon vjerovatnih izbora na jesen na Kosovu, biti stvoreni uslovi za napredak.
Han je rekao da je Prespanski sporazum između skopllja i Atine stvorio jednu pozitivnu dinamiku na Balkanu i da je postojalo uvjerenje da je moguće postići i sporazum između Beograda i Prištine.
"Ta pozitivna dinamika je, nažalost, uvođenjem taksi na srpsku robu od strane Prištine, zaustavljena. Rješenje kosovskog problema je centralno za razvoj cijelog regiona", ukazao je komesar EU.
Upitan da li je uslov za rješenje svih konflikata, kao što se vidjelo i u slučaju Sjeverne Makedonije, okretanje od govora mržnje i nacionalizma, Han je potvrdno odgovorio i istakao da je zbog toga važno da Skoplje bude nagrađeno za sve svoje napore.
"Druge vlade u regionu tačno znaju da je put Sjeverne Makedonije ispravan. U mnogim razgovorima mi je to potvrđeno, ali ponašanje je potom drugačije. Političari u Sjevernoj Makedoniji su primjer i kada Skoplje u oktobru bude dobilo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora, od čega polazim, onda se nadam da će se to odraziti na cijeli region", kazao je Han.
On je, po pitanju protivljenja Francuske i Holandije pristupnim pregovorima i proširenju, rekao da smatra da je njegova argumentacija prema francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu bila uspješna.
"Do sada je govorio da pre proširenja mora biti zaključen proces integracije EU. Nedavno, tokom posjete Srbiji on je po prvi put kazao da proces proširenja može teći paralelno. To je veoma važan signal. Retorika, i nadam se i stav, promijenili su se u Francuskoj", uvjeren je Han.
"Standard" je podjsetio da je i Austrija blokirala kada je riječ o Balkanu, dodajući da je Ministarstvo unutrašnjih poslova bilo protiv vizne liberalizacije za Kosovo.
"Kod Austrije trenutno ne znam kakav je posljednji stav po pitanju vizne liberalizacije za Kosovo. Mogu samo podvući da je austrijska vlada u suštini veliki podržavalac evropske perspektive za Zapadni Balkan. Njemačka je svoj stav u vezi Kosova već promijenila i ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer je za viznu liberalizaciju", dodao je on.
Han je istakao da je pitanje vjerodostojnosti EU da ono, što je dogovorila sa partnerima, i ispuni.
"U slučaju Kosova je bilo 94 uslova i oni su jednoglasno usvojeni od članica EU. Te uslove nisam ni ja, ni Komisija, izmislio. Moj moto je: Ako naši kandidati i partneri isporučuju rezultate, mora ih dati i EU", naglasio je Han.
Priznao je da se neke članice ne pridržavaju sporazuma i da je to osnovni problem.
"Pojedini misle očigledno u trenutku kada se nešto dogovori da to neće biti ostvareno. Mora se reći i da je Kosovo najprije dvije i po godine odugovlačilo sa ispunjavanjem uslova. Sada, kada su ih ispunili, postaju nestrpljivi, i to do određene mjere s pravom", upozorio je komesar EU.
Han je ukazao da se, u međuvremenu, stvorilo negativno raspoloženje u Savetu EU, i to prije svega kao posljedica pooštrene politike prema migrantima, zbog čega je došlo do tvrđeg stava po pitanju vizne liberalizacije.
Takvo stanje, dodaje, nije bilo kada je započeo proces.
Podsjetio je da je uz velike teškoće ostvarena vizna liberalizacija za Ukrajinu i Gruziju.
Kada je riječ o otvaranju pregovora sa Skopljem i Tiranom, Han je kazao da se radi na tome, ali da nije nikakva tajna da je raspoloženje među članicama EU prema Sjevernoj Makeodniji bolje.
"Obje zemlje su ispunile tražene kriterijume. Zbog toga smo dali preporuku za obje. Pored traženih reformi, Skoplje je sklopilo i istorijski Prespanski sporazum, kao i sporazum s Bugarskom. Kod Albanije sada postoje problemi, na primjer da je opozicija izašla iz skupštine, i da vlada ima teškoće da vodi dijalog, kao i da je pokrenut postupak za smenu predsjednika. Članice EU ocjenjuju, naravno, i opštu političku situaciju jedne zemlje", rekao je Han.
Kada je riječ o tome šta EU može učiniti ako ne postoji politička volja za reforme, on je rekao da se na primjeru Ukrajine vidjelo da je tema vizne liberalizacije bila od tolikog značaja za stanovništvo da su čak i predstavnici kojima upravljaju oligarsi u parlamentu morali da prihvate uslove Unije.
"I na Balkanu moramo za zemlju po zemlju naći ciljeve i teme koje podržava stanovništvo, i tako izvršiti pritisak na politiku. Mora se igrati I preko bankina, radi se u neku ruku o političkom karambol bilijaru", objasnio je Han.
Najavio je da želi ubuduće više pažnje da posveti "zelenoj" agendi, I to ne samo nakon posjeta BiH, gdje ima elektrana na ugalj.
"Želim da nastane svijest o tome šta možemo sve ostvariti, koje efekte to ima po zdravlje i buduće generacije. Nadam se da će time nastati pritisak, koji će omogućiti da se sprovedu druge reforme", kazao je Han.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.