BEJRUT - Vršilac dužnosti libanskog premijera Saad Hariri vratio se u petak u Bejrut, poslije razgovora sa liderima SAD, Francuske i Turske, dva dana pošto je koalicija, predvođena pokretom Hezbolah, srušila njegovu prozapadnu vladu.
Hariri je pokušao da od te tri zemlje dobije podršku, nakon što je 11 poslanika opozicionog kabineta, od ukupno 30, podnijelo ostavke u znak protesta zbog istrage UN o ubistvu Haririjevog oca, bivšeg premijera Rafika Haririja 2005, i tako oborivši vladu dok je Hariri bio u Vašingtonu na sastanku sa predsjednikom SAD Barakom Obamom.
Hariri će ostati na funkciji vršioca dužnosti premijera sve dok ne bude sastavljena nova vlada.
Libanski predsjednik Mišel Sulejman održaće u ponedeljak konsultacije s parlamentarnim strankama da bi imenovao novog premijera, a članovi Hezbolaha izjavili su da bi kandidatura Haririja za njih bila neprihvatljiva.
Prema libanskom zakonu, premijer mora da bude predstavnik sunitskih muslimana, predsjednik države hrišćanin, a predsjednik parlamenta predstavnik šiitske sekte.
Libanska vlada nacionalnog jedinstva bila je, zapravo, koalicija ljutih rivala, prozapadnog bloka predvođenog Haririjem i proiranskog Hezbolaha koji ima podršku Sirije.
Njeno stvaranje prije 14 mjeseci bilo je pokušaj stabilizovanja zemlje. U stvarnosti je ona mjesecima bila paralizovana, jer je Hezbolah osuđivao tribunal, tvrdeći da se radi o zavjeri SAD i Izraela.
Uveliko se očekuje da će tribunal podići optužnice protiv nekoliko članova Hezbolaha, pa je ta organizacija vršila pritisak na Haririja da odbije rezultate istrage i prije nego što se objavi, a on je odbijao da prekine saradnju.
U Libanu je razorni građanski rat trajao od 1975. do 1990. godine, 1982. je izraelska vojska ušla u tu zemlju da istjera palestinske borce s juga, u ljeto 2006. više od mjesec dana vođen je rat između Izraela i Hezbolaha, a sektaško nasilje ponovo je izbilo 2008.
Pad libanske vlade smatra se najtežom političkom krizom od 2008. godine.