MOSKVA, VAŠINGTON - Protesti na ulicama Moskve i Njujorka i Čikaga započeli iz potpuno različitih pobuda, a slični su po tome što su organizovani na društvenim mrežama i što su okupili uglavnom mlađe ljude (koji su u obje zemlje masovno privođeni), ali i po tome kako su ih pratili ruski i američki mediji - u najboljem „hladnoratovskom" maniru.
Dopisnici Tanjuga iz Moskve i Vašingtona izvještavaju o medijskom ratu Moskve i Vašingtona, preko demonstranata, primjećujući da su američke i ruske televizijske stanice, novine i internet sajtovi u posljednja dva mjeseca u dramatičnom tonu izvještavali o hapšenjima i brutalnosti policije - s tim da u SAD pišu o „brutalnosti ruske policije", dok su u Rusiji koncentrisani na „brutalne američke policajce".
Dopisnik Tanjuga iz Vašingtona izvještava da su politički odnosi SAD i Rusije danas vjerovatno na najnižoj ljestvici od osamdesetih godina prošlog vijeka, a da o suparništvu svjedoči i skorašnja izjava američke državne sekretarke Hilari Klinton da „SAD gube medijski rat".
"Mi smo tokom Hladnog rata uradili odličan posao i medijski smo im predstavili Ameriku, što su oni prihvatili. Kad se to završilo, mi smo rekli: Nema veze, gotovo je, ne moramo ništa više oko toga da radimo. I, sada plaćamo cijenu za to", navela je ona.
Rusi su očigledno naučili lekcije iz hladnoratovskog perioda, shvativši da je i njima potreban pandan američkoj globalnoj medijskoj ekspanziji - i stvorena je televizija „Rušia Today" ( RT), koju američki mediji opisuju kao „produženu ruku Kremlja" čijim urednicima i novinarima, ruski zvaničnici nedjeljno „zadaju teme".
Naravno, ruska strana uzvraća istom ocjenom o televizijama CNN i Foks - kao produženoj ruci Vašingtona.
CNN i „Fox News" su, zaista, pridali ogroman značaj demonstracijama u Moskvi, organizovanim zbog navodnih izbornih nepravilnosti, ističući da je riječ i najvećim demonstracijama od dolaska Vladimira Putina na vlast .
Iako se u desetomilionskoj ruskoj prestonici okupilo oko 40 hiljada građana, američki mediji su to predstavili kao opšti ustanak protiv ruskih vlasti zbog kojeg su CNN i Foks prekidali redovni program da bi ubacili „breaking news" iz Moskve.
Istovremeno, „ruski CNN", televizija „Rušia Today" manje se bavila „domaćim protestima", a više - kako su ih nazvali - "prevarama I lažima" američkih medija.
Tako su na RT prikazani snimci koje je sa potpisom „Moskva" emitovao Fox - a na kojima se jasno vidi da su neredi i tuča demonstranata sa policijom snimljeni u Grčkoj, kao i snimci koje je emitovao CNN - na kojima se takođe vide sukobi policije i ljudi na ulicama, ovog puta zaista iz Moskve, ali ne sa demonstracija zbog izbornih rezultata, već ranije snimljeni sukobi policije sa fudbalskim navijačima.
CNN se poslije ovog slučaja javno izvinio zbog greške, dok se Fox nije oglasio.
Koliko RT nije posvećivala pažnju ruskim demonstracijama, toliko jeste pokretima „Okupiraj" širom Amerike. Na RT Tviter nalogu svakodnevno izlazi više desetina poruka o najmanjim detaljima protesta u svakom američkom gradu iako se, kako podsjeća Tanjugov dopisnik i z Vašingtona, nekada radi o samo nekoliko desetina ljudi u gradovima koji imaju po milion i više stanovnika.
Potpuno suprotno je izvještavanje američkog konzervativnog Foxa, bliskog republikancima, koji otvoreno ismijeva pokret Okupiraj, uz ocjenu da se radi o besposlenim hipicima i anarhistima.
"Oni su neorganizovani, izgledaju smiješno", rekao je u živom uključenju sa jednog od protesta najpoznatiji voditelj Foksa Džeraldo Rivera.
Komentari nekih od gostiju Foks Njuza, tokom višemjesečnih demonstracija širom Amerike bili su još žešći, pa su demonstrantima poručivali: Neka se istuširaju, završe koledž i onda nađu posao - nezaposleni su zato što ne žele da rade.
Dopisnik Tanjuga iz Moskve piše da i ruski mediji redovno i veoma detaljno prenose vijesti sa građanskih protesta "Okupiraj" u Americi, koji teku uporedo sa masovnim protestima opozicije i građana Rusije zbog rezultata parlamentarnih izbora od 4. decembra, primjećujući da je ponekad teško odmah razabrati odakle je vijest.
Ono što je kod kuće, u Rusiji "neodobreni miting nekoliko stotina prozapadnih demonstranata", u Americi je "masovni revolucionarni pokret inspirisan arapskim proljećem koji se ne može ignorisati".
U izvještajima ruskih državnih medija više su se čule kritike demonstranata na račun vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama, nego zvižduci vlastima u Moskvi.
Saopštenja i izjave ruskih zvaničnika u posljednjih nekoliko nedjelja, u kojima su oštro kritikovali američku spoljnu politiku i upozoravali na ulogu SAD u inspirisanju protesta opozicije, sadržale su i „uputstva" Vašingtonu kako da ojača sopstvenu demokratiju i poveća izlaznost građana na izborima.
Istovremeno su iz Vašingtona stizale ocjene da su izbori u Rusiji bili "lažirani" i da bi ih trebalo ponoviti, pa se tako dogodilo da se vijesti "izmiješaju" i da na pitanja o uhapšenima u centru Moskve neko odgovori podacima da je u San Francisku policija brutalno postupajući uhapsila 55 mirnih učesnika protesta.
Vlasti u obje prestonice, Moskvi i Vašingtonu mogu biti zadovoljne svojevrsnim "novim hladnim ratom" koji se vodi u medijima i skreće pažnju sa zbivanja u zemlji na događaje daleko od kuće, iako oni izgledaju kao iskrivljena slika u ogledalu.
Najzanimljivije je što ni RT, ni Foks, ni ostali „angažovani" mediji nisu baš ulazili u srž problema: zašto su ljudi u Moskvi, odnosno Njujorku izašli na ulice, čime su to nezadovoljni i gdje su vlast i državni organi dvije velesile (eventualno) pogriješili.