Skepsa prema članstvu u NATO čili u Švedskoj i Finskoj kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu. Dvije skandinavske zemlje razmatraju da odbace vojnu neutralnost. Posebno u slučaju Finske, to bi moglo da ide brzo.
Svježe istraživanje javnog mnjenja pokazuje da je sada 41 odsto Šveđana za ulazak u zapadnu vojnu alijansu, 35 odsto je protiv, dok su ostali nesigurni. To je prvi put da je podrška članstvu veća nego protivljenje, piše DW.
U Finskoj, koja dijeli čak 1.340 kilometara granice sa Rusijom, zaokret je još radikalniji.
"Konteksta radi, u posljednje vrijeme je samo 24 do 28 odsto ljudi bilo za članstvo u NATO. Sada imamo većinu od 53 odsto koja je za. Zapanjujuća je promjena u samo nekoliko sedmica", kaže Henri Vahanen, stručnjak za spoljnu politiku i savjetnik finske opozicione partije Nacionalna koalicija.
U Švedskoj je pak partijska scena tako složena, da zahtjev za ulazak u NATO još djeluje malo vjerovatan.
"Imate stranke koje naginju desnici i koja su za NATO, crveno-zelene koji su protiv, ali i desničarsku ekstremističku stranku Švedskih demokrata koji su takođe protiv", kaže za DW Ana Vislander, šefica Instituta za bezbjednost i razvoj u Stokholmu.
Tijesne veze sa NATO i SAD
Dvije skandinavske zemlje su odbacile neutralnost poslije Hladnog rata, kada su pristupile Evropskoj uniji. No zvanična vojna neutralnost je zadržana, premda je u posljednjoj deceniji intenzivirana saradnja sa NATO.
"Postoje duboke bilateralne veze sa Sjedinjenim Državama. Takođe postoji trilateralni sporazum Švedske, Finske i SAD", podsjeća Zebulon Karlander, vojni analitičar i autor knjige "Strateški izbori - budućnost švedske bezbjednosti".
Stokholm šalje trupe na vojne vježbe sa članicama NATO i, obratno, poziva članice, posebno Ameriku, na svoje vojne vježbe.
"Mislim da sada treba da pogledamo stvari iz drugog ugla, i možda pređemo na viši nivo", kaže Vahanen, sugerišući da je vrijeme da skandinavske zemlje uđu u NATO. "Mislim da je pošteno reći da je u ovom trenutku Rusija vojna prijetnja i Finskoj."
Prošle sedmice je NATO odlučio da sa Stokholmom i Helsinkijem dijeli obavještajne informacije o stanju u Ukrajini. Moskva prijeti da će "odgovoriti" ukoliko bi dvije zemlje pristupile NATO, što je naišlo na osude u Švedskoj i Finskoj.
"Debata o prijemu u NATO u Švedskoj i Finskoj vodi se samo zato što Rusija prijeti i maltretira svoje susjede", kaže Karlander.
Već je presedan što je Švedska poslala 5.000 protivtenkovskih projektila u Ukrajinu. "Vojnu pomoć u toj mjeri nismo pružali još od Zimskog rata između Finske i Sovjetsko Saveza 1939. godine", podsjeća Karlander.
Finska je poslala 2.500 jurišnih pušaka, municiju, 1.500 jednokratnih protivoklopnih topova, i 70.000 vojnih porcija hrane, prenosi DW.
Kada će u NATO?
U februaru je Ulf Kristerson, jedan od lidera švedske opozicije, prognozirao da bi njegova zemlja mola da uđe u vojnu alijansu u roku od pet godina. Ali, sada bi rat u Ukrajini mogao da usija debatu.
To ipak ne znači da će stvar biti ubrzana. Jer, kako tumači Ana Vislander, dolazeći parlamentarni izbori donijeće "dalju polarizaciju" o ovom pitanju.
Henri Vahanen ima smjeliju prognozu što se tiče Finske. "Mislim da će se desiti kroz nekoliko mjeseci, najduže za godinu dana."
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.