BERLIN - Evroskeptički raspoložena, njemačka desničarska ''''Alternativa za Njemačku'''' (AfD), partija dobrostojećih muškaraca u skupim odijelima, mogla bi u novom sazivu Bundestaga da ima 60 do 70 poslanika, procjenjuju analitičari i postavljaju pitanje koliko će se zato radikalnih tonova čuti iz Berlina u narednom mandatu.
Iako do saveznih njemačkih izbora ima još pola godine, analitičari već špekulišu o tome kako će izgledati Bundestag, koji u ovom sazivu ima 630 poslanika, pošto ankete pokazuju da bi ''''AfD'''' mogla osvojiti oko 11 odsto glasova i do 70 poslanika i da bi se tada iz redova evroskeptika mogli čuti stavovi od ekstremno desnih do zastupnika neoliberalne ekonomije.
U okviru ''''AfD'''' postoje i struje koje imaju razumijevanja i za neonacističku Nacionaldemokratsku partiju, pa se zato računa i sa takvim stavovima, ali se očekuje da će budući poslanici, iz svih ''''partijskih krila'''', najviše iznositi nacionalističke stavove.
Šta se, međutim, do sada moglo čuti iz redova ''''AfD''''?
Šef berlinske podružnice partije Beatriks fon Stroh zatražila je, na primjer, izbornu kampanju potpuno skoncentrisanu na ''''borbu protiv islamizacije'''', Aleksandar Gauland, nosilac izborne liste u Brandenburgu zahtevao ''stop'' za ulazak muslimana u zemlju, a Armin Paul Hamper iz Donje Saksonije je čak, prije par godina, predlagao uvođenje vojne obaveze za sve iračke i sirijske mladiće, koji bi se zatim, ako treba i prisilno, slali u borbu protiv terorista Islamske države, samo su neki od detalja političkih nastupa ''AfD''.
Posmatrači partijskog života kažu da bi, na strukturu poslanika ''AfD'' u novom sazivu Bundestaga određeni uticaj mogao da ima i partijski podmladak, radikalniji nego ''majka partija''.
Šef mladih ''AfD'', Markus Fronmajer, djeluje u svojim političkim zahtjevima poput američkog predsjednika Donalda Trampa - njemu (Fronmajeru) je ''Njemačka na prvom mestu'', on zahtijeva protjerivanje stranaca poslije tri krivična prekršaja i predlaže uvođenje kazni za one koji vrijeđaju njemačku naciju.
Analitičari ocjenjuju da bi za buduće poslanike ''AfD'' neprijateljski stavovi prema islamu mogli biti centralna tačka djelovanja u Bundestagu, koji bi u novom sazivu, osim demohrišćana, socijaldemokrata, ljevičara i zelenih, trebalo da ima i poslanike liberala, (čiji se povratak očekuje), i po prvi put poslanike ''AfD''.
Kako će izgledati novi saziv Bundestaga i kako će djelovati politički Berlin, koji balkanske zemlje vide kao na oslonac evro-integracija, Kina i Amerika kao reprezentanta Evrope, a Brisel ''oslušne'' skoro uvijek ''puls'' njemačke prijestonice, prije donošenja svojih zaključaka, odlučiće na septembarskim izborima više od 60 miliona birača, među kojima ima i Srba s pravom glasa.
Ko Srbima u Njemačkoj više odgovara - Angela Merkel, demohrišćanka ili Martin Šulc, socijaldemokrata, tu nema jednostavnih odgovora, ali ima jednostavnih činjenica da kvalitet života i moć Srba u Njemačkoj zavise od toga da li studiraju na prestižnom Hajdelbergu ili su jedva pismeni, da li imaju dobro plaćena zanimanja, šefovska mjesta, uspješne firme ili, zajedno sa svojim potomstvom životare na margini društva - a gledano sa ''margine'' Berlin je daleko, a razlike između demohrišćana i socijaldemokrata se ni ne vide baš najbolje.
U Njemačkoj se ozbiljno zahuktava izborna kampanja, a time i špekulacije o tome ko će vladati 83-milionskom njemačkom nacijom i kako će sjediti u Bundestagu.
Aktuelni saziv, sastavljen od vladajućih demohrišćana i socijaldemokrata, opozicionih ljevičara i zelenih je politički pluralan, imigraciono šarolik sa prvim poslanikom crne boje kože i ''ženski'' kao nikada do sada, pošto su od 630 poslanika, njih 229 žene.
U vrijeme kancelara Gerharda Šredera govorilo se da Bundestag nikad nije bio mlađi i ljepši, sada se govori da je star (prosječna starost poslanika oko 50 godina), a šta će se govoriti za sljedeći saziv, možda, najbolje pokazuju ankete koje predviđaju ulazak u parlament evroskeptičara ili ''modernih konzervativaca'', kako političari ''AfD'' sebe znaju da nazivaju.