Hosni Mubarak podnio je ostavku na mjesto egipatskog predsjednika 21. dana protesta širom ove zemlje, javlja Al Jazeera. Mubarak je vlast predao oružanim snagama.
Mubarakovu ostavku potvrdio je Omar Sulejman, potpredsjednik Egipta, u televizijskom obraćanju naciji.
"Uzevši u obzir teške okolnosti kroz koje zemlja prolazi, predsednik Hosni Mubarak odlučio je da napusti funkciju predsjednika republike i odredio Vrhovni Savjet oružanih snaga da vodi državne poslove", saopštio je u kratkom televizijskom obraćanju Omar Sulejman, na koga je Mubarak penio svje nadležnosti.
Portparol vladajuće Nacionalne demokratske partije Mohamed Abdelah potvrdio je agenciji AFP da je predsjednik Hosni Mubarak napustio Kairo sa porodicom, dok je BBC prenio najavu egipatske vojske o ukidanju vanrednog stanja.
Ranije u petak, moćna egipatska vojska saopštila je da garantuje da će obećane demokratske reforme biti sprovedene, ali su demonstranti nastavili proteste uputivši se ka predsjedničkoj palati i sjedištu državne televizije.
Ovaj potez vojske imao je za cilj da umiri proteste nezapamćene u modernom Egiptu, ali nije uzela u obzir ključni zahtjev naroda - momentalnu ostavku Mubaraka.
Mubarak je, sve do sada, obećao samo da se neće kandidovati na sljedećim predsjedničkim izborima u septembru i da će do tada ostati na vlasti.
Ovo obećanje nije bilo dovoljno za stotine hiljada demonstranata, nezadovoljnih zbog visoke stope nezaposlenosti, korumpirane elite i policijske represije.
Vijest je uzrokovala neviđeno slavlje na ulicama glavnog egipatskog grada Kaira, na kojim se okupilo više od milion demonstranata, koji su željno očekivali Mubarakov odlazak.
Okupljeni građani uz ovacije, zagrljaje i uzvikivali su: "Narod je srušio režim!".
Lider egipatske opozicije Mohamed El Baradej, izjavio je: "Ovo je najveći dan mog života. Zemlja je oslobođena!".
Odlazak poslije tri decenije
Hosni Mubarak (82) na mjestu predsjednika je proveo tri decenije i prošao politički put koji je počeo nespornim uvažavanjem ne samo njegovih sunarodnika, već i svjetskih moćnika, ali je završio tako što je više stotina hiljada demonstranata danima zahtijevalo njegov odlazak, smatrajući ga generatorom svih problema u zemlji.
Mubarak je rođen 1928. godine u provinciji Menufija (Musaja), u porodici inspektora pri ministarstvu pravde, koja je pripadala srednjoj klasi.
Poslije vojne pilotske akademije, kao 22-godišnjak pristupio je vazdušnim snagama, napredujući do čina pukovnika i instruktora letenja.
U ratu na Bliskom istoku, 1973. godine, komandovao je vazdušnim snagama svoje zemlje.
On i njegova žena Suzana, koja je velšansko-egipatskog porekla, imaju dva sina Alaa i Gamala.
Na čelo države došao je u oktobru 1981, poslije atentata na tadašnjeg predsjednika Anvara el Sadata, koji je nedugo prije održavanja vojne parade na kojoj je ubijen, potpisao mirovni sporazum sa Izraelom.
Tada je Mubarak, koji je bio na funkciji potpredsjednika države, a i na paradi odmah uz predsjednika, ranjen. Na izborima za predsjednika dobio je 98,5 odsto glasova.
Kada je postao ubijeđen da je učvrstio vlast, učestvovao je na referendumu za predsjednika kao jedini kandidat, a birači tvrdili da ih je potkradao. Tek na posljednjim izborima, 2005. godine, učestvovalo je više predsjedničkih kandidata (deset), a Mubarak je pobijedio.
Ti izbori su protekli uz osporavanje i tvrdnje da je pobijedio u okolnostima zastrašivanja, a situacija je vratila na javnu scenu već zaboravljeno Muslimansko bratstvo prema kome je Mubarak zadržao neprijateljski stav.
Na početku vladavine borio se protiv ekonomske stagnacije, korupcije, učestvovao u razrešenju izraelsko-palestinskog sukoba i posebno u borbi protiv islamskog militarizma.
Narod je počeo da mu okreće leđa zbog, kako su građani navodili, režiranih referenduma i izbora, ali i pritisaka na slobodu medija i političkog djelovanja, pripisujući mu da su ekonomske reforme bile sračunate samo na to da donesu korist pojedincima.
Najviše gnjeva sručilo se na Mubaraka zbog "očinske odlučnosti" da ga na mjestu lidera države naslijedi sin Gamal.
Mubarak je početkom prošle godine operisan u Hajdelbergu, u Nemačkoj. Prije operacije je privremeno prenio ovlašćenja na tadašnjeg premijera Ahmeda Nazifa. Tada su i počele spekulacije da će - ukoliko se ne kandiduje za šesti šestogodišnji predsjednički mandat - prenijeti vlast na 46-godišnjeg sina, što je demantovao.
Sve do sadašnjih masovnih uličnih protesta Mubarak nije imenovao potpredsjednika države, a nedavno je na tu funkciju postavio Omara Sulejmana (74), donedavnog vojnog obaveštajca koji je bio ovlašćen da pregovora sa opozicijom.
Vezane vijesti:
Mubarak s porodicom napustio Kairo