KAIRO - U sukobima Kopta i bezbjednosnih snaga u Kairu ubijeno je najmanje 24 ljudi, a više od 200 povrijeđeno, a jučerašnji događaji samo su posljednji u seriji incidenata sa vjerskom pozadinom u Egiptu.
Kopti su specifična manjinska zajednica, koja se od većinskog stanovništva Egipta izdvaja zbog činjenice da nikada nije prihvatila islam, koji je Egiptom zavladao polovinom sedmog vijeka.
U etničkom smislu, oni sebe smatraju jedinim autentičnim nasljednicima drevnog Egipta, što potvrđuje i njihov jezik, koji već vijekovima ne postoji kao govorni, bar od 18. vijeka, ali se još koristi kao jezik crkve.
Kopti čine osam do deset odsto egipatskog stanovništva. Osim u Egiptu, oni su autohtona zajednica i u Sudanu, gdje čine oko jedan odsto stanovništva, odnosno oko 500.000 ljudi. Širom svijeta živi i značajna koptska dijaspora.
Koptskoj pravoslavnoj crkvi, sa sjedištem u Aleksandriji, pripada oko 90 odsto egipatskih hrišćana. Drugi pravoslavni hrišćani, međutim, Kopte ne smatraju dogmatski pravoslavnima, već monofizitima. U svakom slučaju, riječ je o jednoj od najstarijih hrišćanskih nacija uopšte.
Sami Kopti ističu da je njihov položaj u modernom Egiptu počeo da se komplikuje dolaskom na vlast Nasera, 1952, pošto je ovaj zastupao panarapsku koncepciju, a Kopti, za razliku od ogromne većine Egipćana, sebe ne smatraju Arapima već nasljednicima starog Egipta.
Pojava islamskog fundamentalizma posebno je otežala položaj ovog drevnog hrišćanskog naroda.
Kopti čine osam do deset odsto egipatskog stanovništva
Marta 1992, započeo je talas terorističkih akcija islamskih ekstremista.
Na proljeće 1995, u gradu Samalutu, 200 kilometara južno od Kaira, policija je uhapsila više osumnjičenih za učešće u napadima na koptsku crkvu. Optuženi se terete za formiranje organizacije, nazvane "Prethodnica osvajača". Optuženim islamistima se pripisuju ubistva četiri osobe, provale i pljačke juvelirskih radnji koptskih hrišćana.
Februara 1996. starovjerni hrišćani Kopti zatražili su od vlade u Egiptu da ih zaštiti od talasa napada borbenih islamista. Muslimanski ekstremisti su iz vatrenog oružja pucali u grupu Kopta u selu Al-Badri, u provinciji Asjut, oko 320 kilometara južno od Kaira. Osamnaest ljudi je ubijeno na licu mjesta ili su podlegle povredama u bolnici.
Februara 1997. devet Kopta ubijeno je, a šest ranjeno u napadu islamskih ekstremista na crkvu kod grada Abu Kurka na jugu Egipta, što je bio prvi napad na jedan koptski hram u Gornjem Egiptu.
Godine 2000, 7. januara, u vjerskim sukobima na jugu Egipta poginulo je 16 hrišćana. Vlasti u Egiptu su za nasilje optužile "kriminalne i nasilne elemente, koji manipulišu konfliktima između muslimana i hrišćana". Povod za sukob bile su, kako je tada saopšteno, poslovne razmirice između jednog hrišćanskog trgovca tkaninama i jednog muslimana, takođe trgovca.
Marta 2010. najmanje 24 osobe povređene su na sjeveru Egipta u okršaju Kopta i muslimana, koji su se sukobili zbog zemlje, saopštili su zvaničnici. Sukobi su izbili nakon što su Kopti ogradili zemljište koje se nalazi pored jedne crkvene zgrade, javila je egipatska agencija MENA. Zvaničnici su naveli da su se muslimani pobunili, jer je ograda blokirala glavni put.
Novembra 2010. u sukobima je život izgubio jedan Kopt, a više desetina je povrijeđeno. Glavni tužilac Egipta naredio je privođenje demonstranata umiješanih u sukobe sa policijom nakon što su vlasti u oblasti Giza u Kairu onemogućile završetak gradnje nove koptske crkve, jer nisu pribavljene potrebne građevinske dozvole, što je u toj zemlji uobičajeno.
Na samu Novu godinu, 1. januara 2011, u ponoćnoj eksploziji bombe ispred koptske crkve u Aleksandriji poginule su 23 osobe, a 97 je ranjeno. Eksploziv je donio sa sobom bombaš-samoubica, koji je poginuo s drugim žrtvama. Hrišćani i muslimani bacali su jedni na druge kamenje, a zapaljeno je i više vozila na ulicama.
Zamjenik Osame bin Ladena, Ajman al-Zavahri, uputio je 25. februara poruku Al Kaide u kojoj optužuje hrišćansku koptsku crkvu u Egiptu da podstiče međuvjerske tenzije i negirao optužbe da je Al Kaida odgovorna za bombaški napad na crkvu u Aleksandriji.
U sukobima muslimana i hrišćana u Kairu, 9. marta, poginulo je 12 ljudi, a povrijeđeno više od 230. Sukob je počeo kada je veliki broj muslimana napao hiljade hrišćanskih demonstranata koji su protestovali zbog paljenja koptske crkve u Kairu. Muslimani su zapalili crkvu nakon porasta tenzija između dvije religiozne grupe zbog ljubavne veze jednog muslimana i hrišćanke, koja je dovela do sukoba njihovih porodica.
U etničkom smislu, Kopti sebe smatraju jedinim autentičnim nasljednicima drevnog Egipta
U martu, crkva u gradu Sol u provinciji Helvan, zapaljena je nakon sukoba Kopta i muslimana, u kojima su ubijene dvije osobe.
Maja ove godine u vjerskom sukobu u Kairu poginulo je 11, a ranjeno više desetina ljudi.
Nekoliko dana kasnije, 15. maja, u Kairu je 65 osoba povrijeđeno kada je napadnuta grupa hrišćanskih demonstranata, koji zahtijevaju donošenje mjera kojima će se smanjiti vjerske tenzije, saopštili su zvaničnici. Medicinski radnici su rekli da je povrijeđeno 65 ljudi, od kojih je dvoje bilo u kritičnom stanju, a uhapšeno je skoro 50 osoba.
Jedna osoba je 26. juna teško povrijeđena, a tri lakše u sukobima u mjestu Avlad Kalaf. Povod je izgradnja koptske crkve za koju muslimani tvrde da je nelegalna, pa su buldožerima pokušali da sruše taj vjerski objekat. Hrišćani su uzvratili pucnjavom iz vatrenog oružja.
Koptska crkva u selu Merinab u Asvanu zapaljena je 30. septembra, neposredno pošto je guverner južne provincije Asvan, Mustafa el Sajed, navodno rekao da je izgrađena bez dozvole.
Stotine hrišćana Kopta je 4. oktobra protestovalo ispred zgrade televizije, tražeći ostavku guvernera Mustafe el Sajeda.
Najmanje 24 ljudi je ubijeno, a više od 200 povrijeđeno u sukobima Kopta i bezbjednosnih snaga u Kairu, 9. oktobra. Nekoliko hiljada ljudi, uglavnom Kopta, ogorčeni zbog paljenja hrišćanske crkve u selu Merinab, bacalo je kamenice i molotovljeve koktele na policiju. Protesti su se prenijeli i na Trg Tahrir.