BEOGRAD- Nastojanje Palestinaca za stvaranje države koja bi bila punopravni član UN, ima višedecenijsku istoriju. Do Prvog svjetskog rata prostor današnjeg Izraela i palestinske teritorije bile su u sastavu Turske, a potom je obrazovana Palestina kao britanska mandatna teritorija.
Slijedi hronologija „palestinskog pitanja“:
-1947. godine - Generalna skupština Ujedinjenih nacija odlučila da se teritorija istorijske Palestine podjeli između Jevreja (oko trećina stanovništva i oko 55 odsto teritorije) i Arapa (dvije trećine stanovništva i oko 45 odsto teritorije). Jerusalim je definisan kao područje pod direktom nadležnošću UN. Palestinci su odbili takvu podjelu.
- 14. maja 1948. - Proglašena država Izrael, a sutradan je uslijedio napad arapskih trupa. Posljedica je bila izbjeglištvo oko 750.000 Palestinaca i protjerivanje gotovo istovjetnog broja Jevreja iz arapskih država. Izrael je preuzeo kontrolu nad blizu 80 odsto teritorije Palestine.
- 1958. - Pokret za oslobođenje Palestine Fatah osnovan je u Kuvajtu. Među osnivačima posebno se isticao Jaser Arafat.
- 1964. - Održan prvi palestinski nacionalni kongres, na njemu je osnovan Palestinski oslobodilački pokret PLO.
- 1967. - Vođen Šestodnevni rat u kojem je Izrael okupirao Zapadnu obalu rijeke Jordan (do tada Jordan), Golansku visoravan (Sirija), Sinajsko pouostrvo (Egipat), Gazu (Egipat, ranije Palestina) i Istočni Jerusalim (Jordan).
- 1968 -1970. - Ograničeni pogranični rat između Egipta i Izraela, cilj Egipta je bio da povrati Sinajsko poluostrvo.
- oktobra 1973. - Jomkipurski rat. Napad Egipta i Sirije na Izrael. Kao posljedica Izrael se povukao na liniju razdvajanja iz 1967. na Golanu.
- 17. septembra 1978. - Egipatski predsjednik Anvaer El sadat i izraelski premijer Menahem Begin potpisali su sporazume iz Kemp Dejvida, nakon 13 dana tajnih pregovora u toj vojnoj bazi u SAD
- 26. marta 1979. - Sadat i Begin potpisali su mirovni sporazum dvije zemlje nakon tridesetogodišnjeg sukoba, čime su realizovani dogovori iz Kemp Dejvida.
- 25. april 1982. - Posljednji izraelski vojnici povukli sa Sinaja, čime je okončano petnaestogodišnje zaposjedanje tog poluostrva.
-1988. - Poslije mirne palestinske pobune, intifade, proglašena je nezavisna država Palestina, koju je do sada, u nekoj formi, priznalo 126 zemalja.
- Protesti u kojima je bilo žrtava na obje strane okončani su tek 1993, sporazumom postignutim u Oslu (13. septembar 1993.), kojim je PLO priznat kao predstavnik Palestinaca, a PLO je prihvatio pravo na postojanje Izraela. Sporazumom između Izraela i Palestinaca potpisanim u Vašingtonu, dogovoreno stvaranje Palestinske autonomije na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze (realizacija Sporazuma iz Osla).
- septembra 1995. - Sporazumom poznatim kao Oslo 2 Zapadna obala je podijeljena na četiri zone.
- 2000. - Počela druga intifada, protesti se pretvorili u sukobe u nekoliko gradova - Nazaretu, Ramali, Jeninu i Gazi.
- 2007 - Unutarpalestinski sukob, radikalni Hamas je preuzeo kontrolu u Pojasu Gaza, a Fatah na Zapadnoj obali.
- decembra 2008. - januara 2009. - Bombardovanje Gaze koje je počelo nakon što je izraelska vojska u okviru Operacije Liveno olovo odgovorila na kontinuirano lansiranje palestinskih raketa na južni dio njene teritorije iz pojasa Gaze
- septembra 2011. - Zahtjev da Palestina postane punopravni član UN stigao pred Generalnu skupštinu svetske organizacije. On će zvanično biti predat 23. septembra.
Traju protestii hiljada Palestinaca u Ramali čime se izražava podrška palestinskom zahtjevu za puno članstvo u Ujedinjenim nacijama.