VAŠINGTON - Predsjednik Kine Hu Đintao doputovao je u četvorodnevnu zvaničnu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, koju je započeo privatnom večerom sa svojim domaćinom Barakom Obamom.
Gosta je u vazduhoplovnoj bazi "Andrews", uz najviše državne počasti, dočekao potpredsjednik SAD Džozef Bajden.
Posjeta, koju neki opisuju kao najvažniju u nekoliko decenija, dolazi u trenutku kada su odnosi dvije supersile osjetljivi zbog neslaganja oko kursa kineske valute, načina da se popusti zategnutost na Korejskom poluostrvu i zbog tradicionalnih razlika kada su u pitanju ljudska prava i Tibet.
Bijela kuća je, uoči posjete kineskog lidera, najavila da neće izbjegavati teška pitanja i da će teme razgovora predsjednika Obame i Hua biti upravo navedeni problemi, kao i pitanja iranskog nuklearnog programa, Tajvana i druge otvorene teme.
Obama će, kako je najavljeno, prirediti svečanu večeru povodom posjete Hua, koja će biti i prva za kineskog lidera u Bijeloj kući u posljednjih 13 godina i tek treća koju priređuje Obana za dvije godine mandata.
U srijedu će dvojica zvaničnika održati i sastanak nakon kojeg će dati izjave za novinare.
Tokom srijede planirano je i da Hua u Stejt departmentu prime potpredsjednik Bajden i državna sekretarka Hilari Klinton, nakon čega će predsjednik Kine obići zgradu nove ambasade u Vašingtonu.
U četvrtak će se Hu na Kapitol Hilu sastati sa kongresmenima, potom sa članovima poslovne zajednice, a kasnije će otputovati u Čikago.
Obje strane su uoči posjete naglašavale želju za saradnjom, a predstavinik Bijele kuće Robert Gibs je nazvao odnose između dvije zemlje "kooperativnim, ali kompetitivnim".
Zvaničnici obje strane su se potruditi da ništa ne remeti ovu značajnu državnu posjetu, pa ni najavljene protibetanske demonstrante ispred Bijele kuće. Tako su ispred ulaza postavljeni veliki panoi koji će "spriječiti" kineskog gosta da vidi ko diže buku.
Bijela kuća kaže da će tražiti da dvije strane razgovaraju i o ljudskim pravima, ali se američki državni sekretar Hilari Klinton, prilikom govora uoči posjete, potrudila da ne zvuči suviše oporo.
"Znam da mnogi u Kini, ne samo u vladi već i među stanovništvom, odbacuju naše insistiranje na poštovanju ljudskih prava kao povredu kineskog suvereniteta. Međutim, kao jedan od osnivača Ujedinjenih nacija, Kina se obavezala da će poštovati ljudska prava svih svojih građana", rekla je ona.
Zato vjerovatno ne treba očekivati oštrije riječi od toga.
Profesor Li Čen sa Brukings instituta u Vašingtonu kaže da dvije zemlje duguju svijetu da se uzdignu iznad svojih razlika.
"Odnosi Kine i Sjedinjenih Država postali su najvažniji bilateralni odnosi 21. vijeka u manje-više svim oblastima: neširenju nuklearnog oružja, ekonomskom oporavku, klimatskim promjenama i regionalnoj i sajber bezbjednosti. U svim tim oblastima, njihovi odnosi nisu samo od bilateralnog već i od globalnog značaja", istakao je Li za BBC.
S obzirom da u njima živi četvrtina stanovništva svijeta i da na njih otpada 30 odsto globalne ekonomije, značaj američko-kineskih odnosa se ne može potcijeniti.
"Dvije zemlje su ekonomski međuzavisne i najvažnije je", kaže profesor Li, "da one ne podlegnu iskušenju da jedna drugu vide kao neprijatelja."