Oni su uvjereni da je jedini smisao života učenje i rasprava o Tori i smatraju da je to što moraju da brane Izrael "propast jevrejske države". Ortodoksni jevreji u Izraelu ipak će morati da služe vojnu obavezu.
Učenici Talmuda vješti su u raspravama, piše Deutsche Welle. Oni i po 14 sati na dan proučavaju Toru i tumačenje mudraca tako da se ponekad satima prepiru oko značenju svake riječi. Pritom je riječ o sasvim praktičnim stvarima za koje se traži odgovor u Svetoj knjizi, na primjer: kako muškarac na pravi način da zaprosi ženu i kako da se ponaša u braku.
Avinoam (29) nam objašnjava da je već i samo proučavanje i rasprava o svetom spisu najbolji način služenja Bogu. On je učenik ješive (talmudske škole) u jerusalimskoj četvrti Beit Vegan i tamo, sa drugim učenicima, raspravlja s rabinom. Ali, već mjesecima oni raspravljaju o još jednom, doduše aktuelnom pitanju: da li bi pravi vjernici i dobri Jevreji trebalo da služe vojsku!?
Ove sedmice je izraelski parlament konačno prihvatio zakon kojim i takvi, ortodoksni Jevreji moraju da služe vojsku. Oni su još od osnivanja države Izrael bili pošteđeni vojne obaveze i to je bio rezultat uvjerenja Davida Ben Guriona i drugih osnivača jevrejske države da će taj problem "nestati sam od sebe". Naime, takvi ortodoksni vjernici su u Izrael najčešće stizali iz najzabačenijih dijelova svijeta, prije svega sa istoka Evrope, gdje se životne navike i običaji nisu mnogo razlikovali od onih u srednjem vijeku, a protivili su se i stvaranju države Izrael prije dolaska Mesije.
Loš uticaj iz "paralelnog svijeta"
Lideri novoosnovane države su te Jevreje oslobodili svih obaveza pod uslovom da se posvete samo učenju svetih spisa i nemaju nikakav drugi posao. Osnivači Izraela su u suštini bili uvjereni da će vremenom i ti Jevreji "dospijeti u današnje doba" i da će na kraju i njihova djeca, a najkasnije unuci, prihvatiti to da u uniformi štite državu Izrael.
Međutim, umjesto da vremenom "izumru", čini se da je ortodoksnih Jevreja sve više. Oni sad više ne dolaze iz zabačenih krajeva, već iz SAD, ali i iz jevrejskih zajednica u drugim zemljama gdje su pojedinci odlučili da prihvate "pravi" život Jevreja.
I sam Avinoam je prije samo tri godine postao takav - ortodoksni Jevrej. Prije toga je studirao i nekoliko godina bio u vojsci. Njegov prijatelj Asaf je čak bio u specijalnoj jedinici izraelske vojske, ali sada su uvjereni: "Mi haredi (od jevrejske riječi harada, bojažljivi, bogobojažljivi, prim.pr.) osjećamo univerzum sa životom", kaže Avinoam. Oni koji su bogobojažljivi, žive duhovnim životom i "pored toga ne postoji ništa".
Oni žive u svom svijetu i, koliko je to moguće, izbjegavaju svaki kontakt sa "paralelnim svijetom" iz kojeg dolaze samo "loši uticaji" na prave vjernike. Sada se takvi ljudi prisiljavaju da u tom "paralelnom svijetu" čak moraju da služe vojsku i zato je na Asafov argument teško naći odgovor: "Izraelu je potrebna vojska. Ali zašto? Zato što država nije religiozna i ne poštuje zakone Tore."
Samo "bogobojažljivi" donose mir
Asaf oštro napada izraelske političare koji, umjesto da ljudima prenesu "ogromni značaj vjere", dijele narod i raspiruju netrpeljivost prema ortodoksnim Jevrejima. On je uvjeren: pravi branioci Izraela su bili i ostali bogobojažljivi, jer "mi donosimo mir i blagostanje".
Zato je i odluka izraelskog parlamenta da od 2017. i određen, minimalan broj od oko 60.000 "bogobojažljivih" muškaraca mora da služi vojsku, izazvala velike proteste. Prilikom glasanja u Knesetu, 52 poslanika opozicionih stranka demonstrativno je napustilo zasjedanje, a stotine hiljada "pravih" vjernika već nedjeljama demonstrira i organizuje zajedničke molitve protiv tog "nevjerničkog" zakona.
Za jednog od vođu "bogobojažljivih", rabina Mordehaija Neugrošla, taj zakon je dokaz da "Izrael više nije jevrejska država". Jer, "država kojoj su važniji svjetovni problemi od zakona koje je odabranom narodu Mojsije ostavio u Tori, ne može se nazvati jevrejskom". Niko "prave" vjere ne može takav zakon da prihvati.
"Umjesto Tore da kuvaju oficirima čaj?"
Za tog rabina je već i sam zahtjev da se ortodoksni Jevreji regrutuju - licemjeran. Neki od njih, naime, već su kao dobrovoljci služili vojsku, a povrh toga; "devedeset odsto vojnika nisu borci, već im se daju nevažni zadaci. Da li smo im potrebni da bi oficirima servirali čaj", pita rabin Neugrošl. A onaj ko ode u vojsku, taj gubi svoju duhovnost i vjeru.
"On se vjerovatno više neće vratiti u svoju zajednicu", žali se rabin.
U stvari, ortodoksna zajednica mu više ne bi ni dozvolila da živi među njima. Zato protivljenje da i oružjem brane državu Izrael ide toliko daleko da je najgore onim "bogobojažljivima" koji ipak oblače uniformu. U izraelskoj vojsci postoji poseban odred samo za harede, jedinica Nezah Jehuda. Nedavno su neki vojnici te jedinice u ortodoksnoj četvrti Jerusalima popljuvani, fizički napadnuti i na njih su bacali kamenje.
U suštini, odluka izraelske vlade o služenju vojske i jeste uslijedila nakon što se tamošnji Vrhovni sud pozabavio vjerskom stranom tog pitanja. Sudije su u Svetom pismu pronašle i rečenicu Mojsija koji pita: "Da li vaša braća treba da idu u rat, dok vi ostajete ovdje?"
U njihovom tumačenju i s obzirom na to da Izrael živi u vojnoj prijetnji, to znači da dobar Jevrejin takođe treba da obuče uniformu. Naravno, "bogobojažljivi" tvrde da su sudije Vrhovnog suda sve pogrešno shvatile, piše Deutsche Welle.