Odnosi Turske s Balkanom i južnom Evropom oduvijek su bili interesantni za neke. Šta Turska želi na Balkanu? Kakav je taj takozvani veliki plan za region? Važan sastanak u Ankari, koji je organizovala Turska uprava za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA) ove sedmice, pokušava dati odgovore na ova pitanja. Nema potrebe za panikom: odgovori su dobri za sve.
Oni koji nikada ne prestaju izmišljati priče o turskoj politici na Balkanu moraju znati šta Turska pokušava tamo da uradi. Dozvolite da vam to predstavim u par primjera. Prvo, Turska dijeli zajedničku geografiju s Balkanom. Od kada se Balkan pridružio većem muslimanskom svijetu, Turci su vidjeli ovaj region kao svoj dom. Ovdje su izgrađeni gradovi, putevi, škole, bolnice, mostovi, džamije i tako dalje.
Različite nacije na Balkanu su Tursku i Otomansko carstvo posmatrale kao dio iste geopolitičke imaginacije. Neki od ovih izraza mogu zvučati suviše romantično ili idealistično, ali stvarnost je da su Turci, Albanci, Bošnjaci i drugi izgradili kulturu i civilizaciju koja prevazilazi granice regiona. Neki ne mogu proučavati i razumjeti osmanski kulturni, religiozni, umjetnički i politički život bez priznanja velikog doprinosa književnih, naučnih i političkih figura balkanskog porijekla.
Među mnogim drugim, turski nacionalni pjesnik Mehmet Akif Ersoy i istaknuti turski pjesnik Yahya Kemal Beyatli bili su s Balkana. Nekoliko ključnih članova i osnivača Unije napretka i progresa bilo je s Balkana. Šemsettin Sami, veliki lingvista i autor prvog velikog otomanskog rječnika, porijeklom je iz Albanije.
Drugo, Turska ulaže u sve balkanske zemlje bez diskriminacije u pogledu etničkih i/ili vjerskih identiteta. Turska vlada, državne banke, privatne kompanije i nevladine organizacije sprovele su stotine projekata širom Balkana i nastavljaju to da rade.
Posljednjih godina turske državne banke otvorile su nove filijale u balkanskim gradovima i povećale kreditne linije za sve poljoprivrednike i poslovne ljude. Turska uvozi stoku iz Bosne da pomogne poljoprivrednicima. Autoput Sarajevo - Beograd će završiti turske kompanije i služiće kao "put mira" na Balkanu.
TIKA je završila stotine malih i srednjih projekata u čitavom regionu koji obezbjeđuju povećanje kapaciteta pomoću tehničke pomoći. Turska istovremeno pruža obuku i podršku sigurnosnim snagama nekoliko balkanskih zemalja. Na kraju, ali ne i najmanje važno, Turska podržava proces pridruživanja zemalja Balkana NATO-u i EU.
To je samo nekoliko primjera turskih političkih i ekonomskih angažmana na Balkanu. Imajući ovo na umu, možemo sumirati tursku viziju Balkana u tri glavna poglavlja: politička stabilnost, ekonomski razvoj i kulturološki procvat.
Turska je podržala sve inicijative kako bi Balkan ostao politički miran i siguran. Politička stabilnost regiona je od izuzetnog značaja ne samo za Evropu već i za svijet. Nijedan konflikt u svijetu međusobne zavisnosti nije lokalni. Nasilje pomjera granice i može izazvati smrtonosne posljedice. Stoga Turska razvija dobre odnose sa svim stranama kako bi održala političku stabilnost i sigurnost za sve. Ekonomski razvoj je kamen temeljac turske balkanske politike.
Pod njihovim pravim potencijalom, balkanskim zemljama su potrebne ozbiljne i jednake poslovne mogućnosti, a ne odnosi zavisnosti. Turska je uložila i ohrabrila privatni sektor da investira u sve oblasti, uključujući trgovinu, finansije, komunikacije, infrastrukturu, građevinarstvo, energetiku i poljoprivredu. Trenutno stotine turskih kompanija posluje na Balkanu, zapošljavajući hiljade lokalnih ljudi.
Treća dimenzija su kultura i umjetnost, u kojima se turska i balkanske tradicije spajaju u zajedničko nasljeđe. Osmanlije su izgradile mnoge svoje velike arhitektonske radove u zapadnim zemljama carstva i to uključuje južnu Evropu i Balkana.
Kulturološki procvat je ključan za pamćenje tradicije i prepoznavanje realnosti modernosti. Jedno od njih ne mora biti alternativa drugoj.
Turski, bošnjački, albanski, makedonski, srpski, slovenački, bugarski i grčki autori, pjesnici, slikari i drugi umjetnici mogu imati sjajnu kulturnu i umjetničku tradiciju, mogu učiti jedni od drugih i stvarati velika umjetnička djela spajanjem svojih različitih horizonata. Turska podržava takve programe koji imaju za cilj stvaranje zajedničkog prostora za razmišljanje i kreativnosti.
U tom kontekstu, Turska pruža školske stipendije za studente na Balkanu, a stotine njih dobijaju dobro obrazovanje u Turskoj. Važnost vjerske nastave se pojavljuje kada se uspjeh naša zemlje u borbi protiv ekstremnog ekstremizma, radikalizacije i terorizma ozbiljno shvati.
Turska se protivi Al Kaidi i Daeshu svojom ideologijom i razumijevanjem islama. Iako ove terorističke organizacije imaju neke članove u balkanskim muslimanskim zajednicama, one nisu mogle prodrijeti u društvo. Ali ovdje čovjek ne može biti dovoljno oprezan. Zato Turska podržava obrazovne programe koji će osigurati da se Islam pravilno podučava.
Druga opasnost na Balkanu je teroristička mreža FETÖ. S obzirom na to da posjeduje neki kultni sistem vjerovanja, FETÖ predstavlja prijetnju ne samo Turskoj, već i balkanskim zemljama. Oni funkcionišu pod krinkom činjenja dobrih usluga, obrazovanja i međureligijskog dijaloga i tolerancije, ali svi treba da znaju njihovo pravo lice.
Oni ne samo da su se infiltrirali u Turskoj, već su takođe organizovali pokušaj državnog udara u zemlji 15. jula. Prouzrokovali su štetu islamu koliko i terorističke grupe Al Kaida i Deash. Svi na Balkanu moraju biti oprezni kada je u pitanju prijetnja poput ove.
Cilj Turske na Balkanu nije tražiti uticaj, već osigurati političku stabilnost, podstaći ekonomski razvoj i podržati kulturne i obrazovne aktivnosti. Turska se suprotstavlja svim vrstama mikronacionalizma. Takođe se protivi stranoj intervenciji. Nacionalna, lokalna i unutrašnja pitanja treba da vode i prate lokalno stanovništvo i nadležne vlasti. Jaka Turska je dobra za Balkan, a stabilan i prosperitetan Balkan je dobar za Tursku i svijet.
Piše: Ibrahim Kalin, portparol Predsjedništva Republike Turske
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.