LONDON - Invazija argentinskih snaga na Foklandska ostrva, prije tri decenije, iznenadila je tadašnju premijerku Margaret Tačer, pokazuju dokumenti iz arhiva britanske vlade, s kojih je skinuta oznaka povjerljivosti.
Tadašnja premijerka je shvatila da je se to dogoditi tek kada je dobila "sirove obavještajne podatke", dva dana prije napada.
Dokumenti koji su postali dostupni javnosti na osnovu pravila da se povjerljivi arhivi otvaraju poslije 30 godina, pokazuju da je Tačerova bila veoma zabrinuta kako će povratiti ostrva.
Ona je, u oktobru 1982. godine, iza zatvorenih vrata svjedočila pred Odborom za Foklandska ostrva.
"Nikada nisam očekivala da će Argentinci direktno napasti Foklande. To je bilo takva glupost da je bilo glupo da se čak i razmišlja o tome", rekla je Tačerova pred Odborom, kome je predsjedavao lord Franks, prenosi BBC.
Britanska vlada jeste pravila određene planove za slučaj invazije mjesec dana prije napada.
Ministarstvo odbrane je 26. marta dostavilo Tačerovoj plan o odvraćanju invazije i ona je u dnevnik napisala da ju je zabrinulo kada je shvatila da Britanija ne može mnogo da uradi da povrati kontrolu u slučaju da Argentinci zauzmu ostrva.
Ipak, svjedočeći usmeno pred Odborom, ona je naglasila da nije vjerovala da će stvarno doći do invazije. To se promijenilo 31. marta, kada je dobila obavještajne informacije koje su ukazivale da je invazija izvjesna.
"To mi je bio najgori trenutak u životu. Najgore je bilo što niko nije mogao da mi kaže da li možemo da povratimo Foklande. Niko nije znao", rekla je Tačerova.
Britanski ministar spoljnih poslova lord Karington takođe je svjedočio pred Franksovim odborom i rekao da je mislio da Argentina neće napasti Foklandska ostvra.
"Ja sam poslije invazije 2. aprila žestoko optužen u Donjem domu, štampi i na drugim mjestima da sam namjerno igrnorisao znakove, izjave i dokaze. Mogu iskreno da tvrdim da to nije tačno, nije bilo znakova koji bi ukazivali na invaziju", rekao je Karington.
Britanija je na invaziju odgovorila slanjem više od 100 ratnih brodova u južni Atlantik 5. aprila, a 21. maja 3.000 britanskih vojnika je počelo iskrcavanje na istočnim Foklandima. Argentinske snage su se predale 14. juna. U ratu je poginulo oko 255 britanskih vojnika, troje civila i oko 650 Argentinaca, podsjeća britanski radio.
Lord Karington je 5. aprila podnio ostavku na mjesto ministra spoljnih poslova.
"Imala sam ogromno povjerenje u Pitera Karingtona i njegov odlazak mi je djelovao kao ogroman udarac za Britaniju", rekla je tada premijerka.
Interesantno je, međutim, da su britanski obavještajni podaci 1977. godine ukazivali da je vojna akcija Argentine moguća ukoliko pregovori o Foklandima propadnu. Krajem te godine britanska vlada je odlučila da pošalje podmornicu i dvije fregate u južni Atlantik, ali dolazak brodova je držan u tajnosti.
Dokumenti pokazuju kako je Tačerova hitno potražila podršku tadašnjeg američkog predsjednika Regana, čim su namjere Argentine postale jasne, i kako je bila očajna kada je Regan predložio da Britanija pregovara umjesto da zahtijeva potpuno povlačenje Argentine.
Tokom kasnovečernjeg telefonskog poziva 31. maja 1982. godine, u trenutku kada su britanske snage počinjale borbu za kontrolu nad foklandskom prestonicom, Reganov lični šarm je zatajio, prenosi AP.
Tačerova mu je, kao prava "gvozdena lejdi", rekla da bi on sigurno imao isto tako maglovit stav o međunarodnom posredovanju da su neprijateljske snage zauzele Aljasku.