MOSKVA - Većina komentara o pristupanju Finske zapadnom savezu fokusirala se na činjenicu da je ovaj razvoj udvostručio kopnenu granicu između NATO-a i Ruske Federacije. Ali Sergej Iščenko kaže da bi još važnija posljedica mogla biti na Baltičkom moru, te da Rusija mora prepoznati novu stvarnost.
Ulaskom Finske u NATO više od 80 odsto obale Baltičkog mora biće u rukama zapadnog saveza, kaže moskovski sigurnosni analitičar. Rusija će kontrolisati samo sedam odsto – a neravnoteža će se samo povećati kada se Švedska pridruži NATO-u.
A brodovi ruske Baltičke flote biće zatvoreni, moraće prijeći oko 550 nautičkih milja kako bi došli do otvorenog okeana, nešto što bi zahtjevalo "ne manje od 30 do 40 sati" pod parom i što bi bilo ometeno novim anti-brodskim oružjem u rukama Latvanije, Poljske i drugih zemalja NATO-a.
Ono što to znači je nešto vrlo zabrinjavajuće za Moskvu, kaže Iščenko. Prozor u Evropu koji je Petar Veliki otvorio sada je sveden na maleni otvor; i još će se smanjiti kada se Švedska sa svojih 3.218 km baltičke obale pridruži NATO-u kasnije ove godine, kao što gotovo svi očekuju.
Otvoreno rečeno, nastavlja moskovski analitičar, letonski ministar vanjskih poslova Edgars Rinkevičs je prije godinu dana otkrio da “Baltičko more postaje unutrašnje more NATO-a” postaje istina, pri čemu je zapadna kontrola obale ojačana nadmoćnošću njegovih brodova i vatrena moć nad ruskom baltičkom flotom.
Rusija mora prepoznati ovu "novu stvarnost" i izvući "ispravne zaključke", kaže Iščenko. Najvažnija od njih je da “najstarija ruska flota više de fakto ne postoji. U najboljem slučaju, to je flotila," veličinom i snagom uporediva s Kaspijskom flotilom, ali ne više od toga.
I drugo, što je s vremenom važno, Moskva mora prebaciti brodove umiruće Baltičke flote u Crno more gdje se još uvijek mogu koristiti i gdje NATO nema prednosti koje sada tvrdi na sjeveru, prenosi "WindowOnEurasia".