Među najvećim svjetskim ekonomijama će za trideset godina biti one koje su danas u razvoju i koje će premašiti trenutne ekonomske divove poput Amerike, Japana i Njemačke.
I dok Brexit, virus korona i trgovinske razmirice otežavaju ekonomske prilike, uprkos trenutnim izazovima, predviđanja ukazuju na to da će svjetska ekonomija imati stabilan rast tokom narednih nekoliko decenija.
Predviđeno je da će se svjetsko tržište udvostručiti do 2050. godine, dok će, prema predviđanju UN-a, svjetska populacija narasti za 26 odsto.
Ovakav rast će sa sobom zasigurno donijeti mnogo promjena, a većina ekonomista se slaže u tome da će današnja tržišta u razvoju biti ekonomske supersile budućnosti.
Prema izvještaju pod nazivom "The World in 2050", za 30 godina, šest od sedam najvećih svjetskih ekonomija biće današnje ekonomije u razvoju, premašujući Ameriku (pad s drugog na treće mjesto), Japan (pad s četvrtog na osmo mjesto) i Njemačku (pad s petog na deveto mjesto). Čak i kod relativno malih ekonomija, kakve su danas Vijetnam, Filipini i Nigerija, očekuje se veliki rast i napredak na listi u naredne tri decenije.
Stanovništvo pet zemalja koje iskazuju visok ekonomski rast, različito gleda na ubrzane promjene koje se u njihovim društvima događaju, a koje sa sobom donose kako dobrobiti tako i brojne izazove s kojima je nužno suočiti se.
Kina
Ako bi se BDP (bruto društveni proizvod) mjerio prema PPP (paritetu kupovne moći), kojim se usklađuju razlike u nivou cijena između različitih zemalja, Kina već ima najveću ekonomiju na svijetu. Iako je "Azijski div" napravio velike ekonomske pomake tokom protekle decenije, ekonomisti smatraju da je to samo vrh ledenog brijega u odnosu na ono što se tek treba dogoditi.
Velike ekonomske promjene događaju se pred očima stanovnika Kine.
"Moj dom tokom posljednjih nekoliko godina je Industrijski park Sušou, urbana četvrt s parkovima, restoranima, trgovačkim centrima, a prije petnaest godina, kada sam prvi put došao u Kinu, ovo područje bilo je močvara", kaže Rovan Kol, autor knjiga "1-Minute Chinese".
"Ovo je uobičajena priča za Kinu, čitava zemlja se mijenja", dodaje on.
Promjene privlače novi sloj preduzetnika i onih koji namjeravaju iskoristiti financijske prilike koje sa sobom nosi nezaustavljivi privredni rast. Najveći kineski grad, Šangaj, mjesto je gdje većina pridošlih započinje svoj život u Kini.
"Šangaj je izrazito preduzetnički grad", kaže Amerikanac Džon Pabon, osnivač "Fulcrum Strategic Advisors".
"Počevši od trgovaca po tržnicama u rano jutro, preko turirajućih motora na semaforima, pa do kasnih večernjih sati provedenih po kancelarijama, svi su ovdje usmjereni prema napretku. Međutim, kako bi mogli raditi i živjeti u Kini, pridošlice moraju naučiti mandarinski. Više ne važi da je dobro ako ga znate. Bez mandarinskog jezika, vaše mogućnosti rada i kretanja u društvenim krugovima su prilično limitirane, a moguće je da vam pristup tome, bez znanja jezika, ne bude omogućen", kaže Pabon.
Indija
Očekuje se da druga najmnogoljudnija zemlja svijeta postigne značajan ekonomski rast tokom naredne tri decenije, koji bi prema izvještaju u prosjeku iznosio 5 odsto BDP-a godišnje, što bi je učinilo jednom od najbrže rastućih ekonomija na svijetu. Do 2050. godine, Indija bi trebalo da postane druga najveća ekonomija svijeta, čime bi prestigla Ameriku, a ujedno bi, prema projekcijama, učestvovala u ukupnom svjetskom BDP-u s 15 odsto. Pozitivne strane ovakvog ekonomskog rasta već uveliko imaju uticaj na svakodnevni život.
"Od kraja 20. i početka 21. vijeka, imao sam prilike svojim očima svjedočiti promjenama koje se u Indiji događaju", kaže rođeni Indijac Saurab Džindal, osnivač aplikacije Talk Travel.
"Rast ekonomije doveo je do mnogobrojnih promjena u životima ljudi, od stavova u društvu, samog pulsa gradova, i uopće spremnosti među stanovništvom da se ostvari ono što se isplanira", dodaje on.
Velika poboljšanja tokom ovog perioda dogodila su se na polju televizije, mobilne telefonije, korištenja automobila, dok je putovanje avionom postalo mnogo pristupačnije, a domovi ljudi otmjeniji i bogatiji.
Ipak, napredak sa sobom nosi i brojne izazove. Razvoj infrastrukture kasni za velikim brojem vozila koja zaposjedaju ulice, a nedostatak regulative u području saobraćaja doveo je do visokog porasta nivoa zagađenja, pogotovo u metropolama poput Nju Delhija. Ekonomski rast, takođe, ne pogađa jednako svakog građanina.
Stanovništvo Indije frustrirano je i stavom prema ženama u situaciji gdje država prolazi kroz krizu koja se tiče silovanja i seksualnog uznemiravanja žena, navodi "CNN".
"Napredak zemlje mjeri se time koliko poštuje prava svojih građana, tako da je pred nama dug put dok se to ne postigne. Sve dok se žene ne budu osjećale sigurno na javnim mjestima, ekonomski napredak ne znači ni mrvicu", kaže blogerka Namita Kulkarni, koja živi u Mizoru i piše za "Radically Ever After".
Kulkarni preporučuje da svi koji žele živjeti u Indiji, prethodno dobro prouče situaciju, budući da se pojedini dijelovi zemlje u velikoj mjeri međusobno razlikuju.
"Svaka država unutar Indije ima svoj jezik, kulturu, kuhinju i tradiciju, a države na sjeveroistoku zemlje su moji favoriti", kaže Kulkarni.
Lokalno stanovništvo pridošlicama takođe savjetuje da ne pokušavaju na licu mjesta preslikati udobnost koju su imali kod kuće, već da se umjesto toga usklade s onim kako zemlja funkcioniše.
"Adaptirajte se na Indiju, jer se Indija neće adaptirati na vas", poručuje Džindal.
Brazil
Južnoamerička supersila trebalo bi do 2050. godine da postane peta najveća ekonomija svijeta, čime bi na listi prestigla Japan, Njemačku i Rusiju. S obiljem prirodnih resursa, ekonomija Brazila ubrzano je rasla tokom posljednjih nekoliko decenija dok su progres remetili korupcija u državnim organima kao i inflacija.
"Bio sam svjedok euforije koja je pratila brazilski ekonomski napredak na prijelazu između prvog i druge decenije 21. vijeka. Nova srednja klasa stvorena je u Brazilu, a u čitavoj zemlji se osjećao ponos zbog novostečene reputacije", kaže Kajo Bersot, rođeni Brazilac.
"Istovremeno, veliki gradovi poput Rio de Žaneira i Sao Paola rasli su nekontrolisano, a dojam je da se i čitav Brazil razvijao brže nego što je trebalo. Nedovoljan broj trgovačkih koridora, pruga, puteva i luka nije mogao pratiti rast privrede", kaže on.
Ipak, neki od izazova napretka učinili su da Brazil među prvima usvoji neke napredne tehnologije.
"U mnogim zemljama u razvoju, visoka stopa rasta vodi prema visokoj stopi inflacije. Kao rezultat visoke cijene zaštite valute od inflacije, Brazil je postao pionir u implementaciji finansijskih tehnoloških dostignuća. Mnogo prije pojave pametnih telefona, ekvivalenti Paypalu i Venmou bili su, posredstvom bankomata, dnevna rutina za Brazilce starije od dvadeset godina", kaže kulturni strateg Analisa Naš Fernandez, bivša stanovnica Sao Paola.
Nakon recesije koja je tokom 2016. godine teško pogodila Brazil, zemlja pokazuje znakove oporavka.
"Iako se i dalje susreće s ekonomskim izazovima, Brazil se ipak kreće u pravcu svjetlije budućnosti. Brazil je jedan od svjetskih 'divova' u području rudarstva, poljoprivrede i proizvodnje, a uz to ima i stabilan rast sektora usluga. Takođe, primjetan je i porast investiranja u turizam", kaže Silvana Frapier, rođena Brazilka.
Nevezano sa stanjem u ekonomiji, pridošlice u Brazilu su uglavnom dobro prihvaćene, naročito ako nauče jezik.
"Brazil je veoma prijateljska zemlja koja rado prihvata strance. Brazilci su u manjoj mjeri individualisti, a više društveni tipovi ljudi. Oni vole kada stranci pokazuju zanimanje za njihovu kulturu i jezik, a savladavanje portugalskog učiniće da se osjećate kao kod kuće", kaže Frapier.
Meksiko
Do 2050. godine, Meksiko će postati sedma ekonomska sila svijeta, čime bi napredovao za pet mjesta na listi u odnosu na trenutnu jedanaestu poziciju. Fokus na proizvodnju i izvoz pogurali su ekonomski rast u prethodnom razdoblju dok je trenutna ekonomska situacija omela ostvarenje svih pozitivnih efekata razvoja.
"Za prethodnih deset godina ekonomija Meksika je narasla, ali ne onoliko koliko sam mislio da će narasti, a svakako ne onoliko koliko bi mogla. Cijena benzina se udvostručila tokom proteklih osam godina, a vrijednost meksičkog pezosa je pala za 50 odsto u odnosu na američki dolar u posljednjih 10 godina. Ipak, ako pronađete pravu priliku za posao i naporno radite, novac koji zaradite mnogo će duže potrajati nego u nekim skupljim zemljama za život", kaže bloger putopisac Federiko Arizabalaga, koji živi u Puerto Valarti.
"Zdravstvena zaštita i prevoz su u velikoj mjeri pristupačniji ovdje nego što je to slučaj u Americi, Kanadi ili Evropi. Cijena Ubera u Meksiko Sitiju je između 4 i 10 dolara, za vožnju bilo gdje po gradu", kaže Amerikanka Suzan Haskins, urednica u International Living, koja trenutno živi u Meridi, u saveznoj državi Jukatan.
Kao i u slučaju drugih zemalja u razvoju, infrastruktura zahtijeva unaprjeđenje, što bi se, ako se realizuje plan vlade vrijedan 44 milijarde za infrastrukturna ulaganja, moglo promijeniti u narednih nekoliko godina.
S obzirom na to da je svaka regija u Meksiku drugačija po pitanju klime i kulture, stanovnici savjetuju one koji se namjeravaju preseliti da prethodno posjete različite gradove i prouče situaciju. Lokalna gostoljubivost olakšava prilagođavanje, posebno u slučaju dolaska zbog učenja jezika, što je nužnost ako se želi ostati u zemlji.
"Ljudi će ovdje naći vremena da vam pomognu oko prepreka u komunikaciji", kaže Haskins.
Nigerija
Kao jedna od najvećih ekonomija u Africi, Nigerija bi ekonomski trebala rasti do 2050. godine po stopi od 4,2 odsto godišnje i, tokom tog razdoblja, s 22. pozicije skočiti na 14. mjesto liste najvećih ekonomija na svijetu. I dok se država muči s korupcijom, stanovništvo ispoljava poduzetničke sposobnosti koje zemlju guraju naprijed.
Prema podacima Global Enterpreneurship Monitora više od 30 odsto stanovnika Nigerije su novi poduzetnici odnosno vlasnici-menadžeri novih biznisa, što je među najvećim postocima na svijetu.
"Osjeća se duh pojačane aktivnosti u vazduhu", kaže rođena Nigerijka Kolet Otušeso, izvršna direktorka kompanije "Accelerate TV," koja živi u Lagosu.
"Nigerijci su vrijedni radnici i za nas je sasvim normalno raditi više stvari u isto vrijeme, što znači da se kod nas u svakom trenutku nešto događa", dodaje ona.
Problemi poput lošeg javnog transporta, u slučaju Nigerije, pretvoreni su u poslovne prilike.
"Postoji aplikacija slična Uberu za takozvani 'okadas' odnosno prijevoz motorom, koji je postao najviše korišteno prijevozno sredstvo iako u prošlosti nije bio veoma pouzdan. Danas možemo pratiti 'okada' vozače baš kao prilikom prijevoza i isporuka putem Ubera", kaže Otušeso.
Stanovništvo u većini vidi budućnost zemlje kao pozitivnu, ali je istovremeno zabrinuto zbog korupcije u vlasti i stranih investicija.
"Trebamo biti oprezni u tome od koga pozajmljujemo novac i kome dozvoljavamo da unaprjeđuje našu infrastrukturu, posebno pazeći što to sve nosi sa sobom", kaže Čizoba Anjaoha, rođena Nigerijka i osnivačica TravSolo, ukazujući na historijske primjere iskorištavanja nigerijskih prirodnih resursa i sirovina.
Oni koji se naseljavaju u Nigeriji, trebali bi izabrati Lagos ili Abuju, kao velike gradove s dobrim školama, hranom i noćnim životom.
"Najbolji način da se aklimatizovate ovdje je uz pomoć nekog koga znate i kome vjerujete, a ko ovdje već živi. Lako je prepoznati pridošlice i stupiti u kontakt. S druge strane, ne treba se posebno isticati, treba biti pažljiv i uvijek svjestan okruženja kao i ljudi u njemu", savjetuje Anjaoha.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
