BRISEL - Belgijski premijer Iv Leterm podnio je juče ostavku pošto nije uspio da riješi spor u vezi s autonomijom između belgijskih Flamanaca i Valonaca.
Nova kriza potresa belgijsku vladu
Belgijski kralj Albert Drugi nije juče prihvatio Latermovu ostavku, ali je počeo konsultacije s političkim liderima kako bi se prevazišla kriza nastala zbog neuspjeha Vlade po pitanju ustavne reforme kojom bi Flamanci, odnosno Valonci dobili više autonomije.
Frankofonske stranke optužiju Flamance da pokušavaju da se odvoje od Valonije, gdje je stopa nezaposlenosti trostruko veća u odnosu na dio zemlje gdje se govori holandski.
Nastala kriza oživjela je težnje Flamanaca za podjelom Belgije, koja je nezavisnost od Holandije dobila 1830. godine.
Leterm je kralju Albertu Drugom ponudio ostavku Vlade pošto je konstatovano da je prošao rok za dogovor o ustavnim reformama, uprkos višemjesečnim pregovorima.
U saopštenju premijera navodi se da je bilo "nemoguće premostiti" razlike između flamanskih i frankofonskih partija.
Još se ne zna da li će kralj prihvatiti Letermovu ostavku ili će ga zamoliti da nastavi da obavlja funkciju premijera dok politički lideri u zemlji ne riješe krizu, odnosno dok se ne formira nova vlada ili održe novi izbori.
Vlada Iva Leterma, koalicija demohrišćana, socijalista, liberala i nacionalista iz obje lingvističke grupe u zemlji, preuzela je funkciju 20. marta. Njegov cilj bio je smirivanje tenzija u zemlji, u kojoj 6,5 miliona stanovnika govori holandski, a četiri miliona francuski.
Flamanske partije zalažu se da napredniji sjever zemlje dobije veću autonomiju tako što će poreze i neke mjere socijalnog osiguranja prebaciti sa federalnog na regionalni nivo. Oni žele i veća ovlašćenja u zdravstvenom sistemu, transportu, tržištu rada i pravosuđu.
Umjereniji flamanski političari tvrde da ima prostora za veću regionalnu autonomiju bez cijepanja Belgije, ali rezultati istraživanja ukazuju da oni "gube" u odnosu na tvrđe političke struje u Flandriji koje se otvoreno zalažu za podjelu zemlje.