BANJALUKA - Čini se da je u ovom trenutku i ozbiljnim geopolitičkim stručnjacima teško dati prognozu o ishodu izbjegličkog talasa na ovim prostorima, razmjerama i refleksijama koje se mogu očekivati eventualnim pretvaranjem tranzitnih ruta u trajnija pristaništa.
Ipak, mnogi su saglasni da će ova civilizacijska havarija prije svega sasvim sigurno donijeti tektonske promjene u svakom smislu.
Dušan Janjić, politički analitičar iz Beograda, uvjeren je da je ovo tek najava izbjegličkog talasa iz centralne Azije i sjeverne Afrike, dok će sirijska kriza, kako kaže, tek da eskalira promjenama u spoljnoj politici.
"U međuvremenu, mi ćemo imati izbeglice rata i one koji nisu u oblastima ratnih dejstava, ali se kreću prema takozvanim boljim zemljama. Za tri do najviše pet godina na Balkanu će postati i vidljive promene. Mišljenja sam da treba hitno raditi na usvajanju akcionih planova za upravljanje migracijama jer na ovim teritorijama susrest ćemo se i sa novim radnicima, drugačijim etničkim, rasnim i verskim bekgraundom. Postajemo društvo koje će drugi naseljavati, a oni koji su rođeni na ovim prostorima odlaziće s njega. Situacija s izbeglicama donosi tektonske promene na opštem planu. Procene su da bi se u nekom dužem periodu moglo naseliti osam do 15 miliona ljudi u Evropi, dok se svesno govori o samo 500.000, koliko ih s druge strane svake godine i dolazi u Evropu", naglašava Janjić.
Božo Skoko, profesor sa Sveučilišta političkih znanosti u Zagrebu, smatra da je izbjeglički talas proces koji se ne može kontrolisati.
"Nema sumnje da bi duže zadržavanje izbjeglih na ovim prostorima odgovaralo najvećem dijelu članica EU jer je lakše slati pomoć na druge teritorije nego se suočiti sa svim izazovima prihvata i integracije izbjeglica. Nema dvojbe ni u tome da najveći dio izbjeglica svoju budućnost vidi u zapadnoeuropskim zemljama, ali i da će ih dio svakako ostati ovdje. Zasad je teško predvidjeti sve posljedice ovih migracija, ali je sasvim sigurno da će one trajno promijeniti lice Evrope jer s jedne strane među izbjeglicama ima obrazovanih ljudi, koji su se spremni integrirati u novoj sredini i mukotrpno raditi da bi osigurali budućnost svojoj obitelji i mogu biti blagoslov zemljama primateljicama, ali - budimo realni - ima i onih koji ni ne pomišljaju na prilagodbu i koji s prezirom gledaju na europske vrijednosti, a ovo im je nužno zlo. Na eventualne teroriste nećemo ni pomišljati... Ovo je problem koji će primjerice u Hrvatskoj postati jedna od ključnih tema na sljedećim parlamentarnim izborima. To je nova politička agenda, koju nitko više ne može ignorirati", naglašava on.
Slavo Kukić, sociolog, smatra da zadržavanje izbjeglica na Balkanu ne treba očekivati, ali i da se, kako kaže, ova civilizacijska havarija ili plod sulude planetarne politike neće tako brzo i jednostavno završiti.
"Ipak, ne mislim da će se zadržati na prostorima bivše Jugoslavije. Ovim ljudima to nije prostor kojem teže, već prolaz do razvijenijih zemalja EU. Izvjesno je da će se kompletno pitanje odraziti na demografsku sliku Evrope i da bi moglo ostvariti demografske prognoze do 2050. godine u pogledu demografske strukture stanovništva", napominje on.