NUK - Premijer Grenlanda Mute B. Egede raspisao je izbore, uz istovremeno usvajanje zakona kojim se zabranjuju strane i anonimne donacije političkim partijama. Građani Grenlanda će 11. marta izaći na birališta.
Ovo je potvrđeno nakon što su sve stranke u grenlandskom parlamentu podržale datum izbora koji je u utorak predložio premijer.
Sa pet nedjelja do izbora, kampanja će trajati kraće nego inače, jer se grenlandski izbori obično raspisuju šest nedjelja unaprijed, kako bi se obezbijedila dovoljna logistička priprema.
"S obzirom na političke događaje koji su se nedavno odvijali, i unutar zemlje i izvan nje, odlučeno je da se izbori ubrzaju, umjesto da se čeka šest nedjelja", rekao je Mute Egede obraćajući se parlamentu.
Njegova vlada upravo je obezbijedila podršku za zakon kojim se zabranjuju strane i anonimne donacije političkim strankama. Nedugo nakon što je zakon usvojen, Egede je predložio prekid sjednice kako bi stranke mogle razgovarati, a zatim je datum izbora objavio na društvenim mrežama.
"Nalazimo se u ozbiljnom vremenu, vremenu kakvo naša zemlja nikada ranije nije iskusila. Ovo nije trenutak za unutrašnje podjele. Ovo je trenutak koji nas obavezuje na saradnju i jedinstvo za dobrobit naše zemlje", napisao je Egede na Facebooku, prenosi Nova.
Ovo će biti prva izborna kampanja u kojoj će se Mute Egede boriti da zadrži poziciju premijera.
Njegova stranka Inuit Ataqatigiit (IA) osvojila je 37% glasova na prethodnim izborima prije četiri godine, vodeći kampanju za zabranu eksploatacije uranijuma.
Glavna tačka sukoba bila je veliki rudarski projekat u Kvanefjeldu, kod Narsaka, na jugu Grenlanda. Zabrana eksploatacije usvojena je ubrzo nakon izbora i ostala je na snazi, iako je stranka Naleraq napustila Egedovu prvu koalicionu vladu, pridruživši se stranci Siumut, koja je na izborima bila na suprotnoj strani ovog pitanja.
Iako je pitanje uranijuma izazivalo tenzije, od tada je uspostavljen politički konsenzus o ovoj temi, uprkos tome što se i dalje povremeno javlja tokom unutarstranačkih borbi za liderstvo u Siumutu.
IA je tako prešla iz koalicije sa tijesnom većinom u saradnju sa Siumutom, što im sada daje više od dvije trećine mjesta u parlamentu.
Mute Egede je tek drugi premijer iz stranke IA u istoriji Grenlanda. Inače, stranka Siumut dominira premijerskom funkcijom od uspostavljanja autonomije sedamdesetih godina prošlog vijeka. Egede je prvi put izabran u parlament 2015. godine.
Jedan od njegovih glavnih protivnika je Erik Jensen, trenutni ministar finansija i lider Siumuta, koji je dio koalicione vlade.
Na izborima će učestvovati i stranka Naleraq, čiji je lider Pele Broberg izjavio da bi Grenland mogao napustiti Kraljevinu Dansku za tri godine, ako on bude imao dovoljno političkog uticaja.
Pored bivšeg premijera Hansa Enoksena, Naleraq je na kandidatskoj listi predstavio i najvećeg grenlandskog influensera Kupanu Olsena.
Na glasačkom listiću naći će se i konzervativnije stranke Demokraatit i Atassut, koje trenutno imaju po tri, odnosno dva poslanička mjesta u parlamentu sa ukupno 31 članom.
Otkako je predsjednik SAD Donald Tramp ponovo izrazio želju da Grenland postane dio Sjedinjenih Država, pažnja javnosti usmjerena je na datum parlamentarnih izbora.
Istovremeno, debata o nezavisnosti Grenlanda i budućnosti zajednice sa Danskom dodatno je intenzivirana.
Nezavisnost će, po svemu sudeći, biti jedno od ključnih pitanja na predstojećim izborima. Govoreći u parlamentu, Mute Egede ponovio je da je ovo pitanje o kojem treba da odluči narod Grenlanda.
"Sada je red na birače da glasaju, jer birači odlučuju o tome kakvu budućnost žele", rekao je Egede.
Svi građani sa danskim državljanstvom mogu glasati na parlamentarnim izborima ako su živjeli na Grenlandu najmanje šest mjeseci.
Pored parlamentarnih izbora, 1. aprila biće održani i lokalni izbori.
Iako svih pet parlamentarnih stranaka podržava nezavisnost, razlikuju se u vezi s tim kako i kada to treba postići.
Samo opoziciona partija Naleraq, koja trenutno ima pet mjesta u parlamentu od ukupno 31, želi odmah da prekine veze sa Danskom.
"Najvažniji dio naše predizborne kampanje biće početak procesa nezavisnosti od Danske", rekao je za Reuters lider stranke Pele Broberg.
Danska je vijekovima vladala ostrvom. Grenland je bio danska kolonija do 1953. godine i od tada je stekao široku autonomiju, uključujući pravo da proglasi nezavisnost, iako Kopenhagen ostaje odgovoran za bezbjednost i spoljnu politiku Grenlanda.
Većina Grenlanđana bi glasala za nezavisnost da se takav referendum održi sada, pokazalo je nedavno istraživanje anketara "Veriana", koje su naručili danski list "Berlingske" i grenlandski dnevnik "Sermitsiak".
Oko 28% je reklo da bi glasalo protiv nezavisnosti.
Ostrvo posjeduje ogromne neiskorištene mineralne resurse, ali njegova ekonomija zavisi od ribolova i godišnjih grantova iz Danske.
Anketa je takođe pokazala da 45 odsto ljudi ne bi htjelo nezavisnost ako bi to negativno uticalo na životni standard, ističući da je budući put ka njoj i dalje nejasan.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.