Gotovo deset godina nakon terorističkog napada na Sjedinjene Američke Države pronađeno je skrovište Osame bin Ladena. Šta su preferirali drugi osuđeni i optuženi za zločine u istoriji i gdje su čuvali svoje najmračnije, bolesne tajne? Donosimo vam top 10 zlih jazbina svijeta!
Nastamba Osame bin Ladena
Na iznenađenje nekih, nije se radilo o pećini nasred avganistanske pustinje, već se najtraženiji čovjek na svijetu skrivao u trospratnici vrijednoj milione dolara u Abotabadu, smještenom nedaleko od pakistansko-avganistanske granice.
Nije imao telefon, ali je zato imao kompjuter, teško naoružanje i bodljikavu žicu razvučenu na vrhu zida visokog oko pet metara, koji okružuje imanje.
Sadamova "paukova rupa"
Zanimljivo je kako je američka vojska, u odnosu na Bin Ladenovu kućerinu, bila efikasnija u pronalasku doslovce rupe u zemlji u kojoj se skrivao irački diktator Sadam Husein.
Trebalo im je osam mjeseci da ga nađu nakon što su ga svrgnuli s vlasti pa dezorijentisanog odveli u SAD, ondje mu sudili i objesili ga.
"Paukova rupa" je izraz za iskopinu u zemlji sa specifičnim pokrovom kakav je nađen nedaleko od diktatorovog rodnog mjesta Tikrit, na dubini od dva do dva i po metra.
U njoj je bilo dovoljno mjesta tek da se Husein u nju uvuče skupa s pištoljem i malo novca.
Karadžićevo "skrovište na otvorenom"
Haški optuženik Radovan Karadžić promijenio je u 12 godina bijega od Haškog suda bar tri lažna identiteta te isprobao nekoliko lokacija za svoje skrivanje, a jedno od najpoznatijih "skrovišta na otvorenom" je sigurno manastir Hilandar na Svetoj Gori, na Atosu, opasan debelim zidovima visokim 30 metara.
Na kraju je uhapšen u autobusu na liniji Novi Beograd - Batajnica dok je bio prerušen u mistika, iscjelitelja Dragana Davida Dabića, koji je bez kompleksa održavao predavanja i sarađivao s časopisom "Zdrav život". Doznalo se da je kao doktor Dabić živio u nekoliko stanova u Beogradu.
Hitlerov bunker
Takozvani Führerbunker posljednje je utočište jednog od najslavnijih masovnih ubica svijeta - kancelara Trećeg rajha, Adolfa Hitlera.
Kada su mu se Sovjeti 1945. godine opasno fizički približili, nakon što je i sam uvidio da je rat za Njemačku izgubljen, Hitler se zavukao u glomazni kompleks smješten ispod kancelarijata Novog rajha u Berlinu i onde se oženio svojom dugogodišnjom ljubavnicom Evu Braun.
Dan kasnije, 30. aprila, počinili su samoubistvo.
Apartman kanibala Džefrija Dahmera
Serijski ubica Džefri Dahmer mirno je živio u jednom od jednosobnih stanova u zgradi u Milvokiju, u dijelu zvanom Oxford Apartments, čak osam godina, hraneći se, između ostaloga, i ljudima.
Odali su ga zvuk motorne pile kojom je rezao svoje žrtve, uglavnom djecu i mlade žene, zatim smrad trulog mesa te povremeni krici i udarci.
Nakon što je stan 213 u na adresi u Sjevernoj ulici pronađen 1991. godine, a Dahmer uhapšen, policija je ondje pronašla dijelove tijela nekih od njegovih 17 žrtava.
Zgrada je zatim srušena.
Ranč porodice Menson
Osamdesetogodišnji mljekar i farmer Džordž Span iznajmio je svoje imanje "porodici" Čarlsa Mensona. Nalazilo se nedaleko od kanjona Topange na jugu Kalifornije, protezalo se na 200 hektara, a mljekaru je plaćeno održavanjem i seksualnim uslugama koje su mu pružale Mensonove sljedbenice.
S tog je imanja Menson upravljao ubistvima sedmoro ljudi, uključujući ono glumice Šeron Tejt, koja je bila u devetom mjesecu trudnoće s rediteljem Romanom Polanskim.
Menson je uhapšen 1969. godine i od pogubljenja ga je spasila zabrana smrtne kazne u Kaliforniji tri godine kasnije.
Kolibica "Unabomber"
Unabomber (University and Airline Bomber) Ted Kačinski decenijama je terorizirao Amerikance pismima bombama. Nakon 17 godina FBI-jeve istrage sjedište ovog anarhiste i profesora sociologije pronađeno je 1996. godine u blizini mjesta Linkoln u Montani. Koliba površine 3 puta 3,6 metara bila je mjesto gdje je Unabomber čitao, napisao svoj slavni manifest i izrađivao bombe. Koliba je umalo srušena, ali je u zadnji čas odlučeno da će biti izložena u Njuzeumu u Vašingtonu.
Tamnica Džozefa Fricla
Austrijski monstrum Džozef Fricl sagradio je čitav stan ispod vlastite kuće u Amstetenu.
Bilo je to skučeno mjesto u koje je skrio vlastitu kćerku Elizabet još dok je bila tinejdžerka. Do njene 42. godine ju je silovao i napravio joj sedmoro djece, od kojih je jedno umrlo nedugo nakon rođenja.
Troje djece Fricl je iznio na površinu da žive s njim i njegovom suprugom Rozmari, koju je uvjerio kako se radi o siročadi ostavljenoj na njihovom pragu.
Drugo troje djece do oslobođenja 2008. godine nije vidjelo svjetlo dana, a iz tamnice ih je izvukla bolest devetnaestogodišnje kćerke Kerstin.
Monstrum ju je odvezao u bolnicu, gdje su doktori primijetili da nešto s njom nije u redu.
"Jonestown" - poljoprivredno imanje samoubilačke sekte
"Zagrljeni parovi i djeca koja za ruke drže svoje roditelje. Ništa se nije micalo. Oprana odjeća sušila se na štrikovima. Drveće banana i trsovi su bili u cvatu. Ali ništa se nije pomicalo", opis je to reportera "Timea" koji je posjetio leševima prekrivenu komunu Narodnog hrama, poznatiju kao "Jonestown" u Gvajani nedugo nakon 18. novembra 1978. godine.
Ondje je tada 918 ljudi ubijeno ili je počinilo samoubistvo po naredbi Džima V. Džonsa, vođe sekte. Preživjeli koji su se skrili od Džonsovog nauma kasnije su ispričali da su na redu prvo bile žene i njihove bebe te da su svi pokojnici otišli u smrt potpuno mirno, bez dramatizacije i emocija.
Dvorac Elizabet Batori
Elizabet Batori od svog je zamka u mjestu Čačtice, u današnjoj Slovačkoj, oko 1600. godine napravila nešto što bi najviše odgovaralo opisu zamka grofa Drakule.
Naime, osuđena je na kućni pritvor pod optužbom da je u svom dvorcu ubila na desetine, a možda i stotine mladih djevojaka, uglavnom sluškinja, u čijoj se krvi kupala da bi zadržala mladost.
Bram Stoker bio je inspirisan "krvavom groficom" Batori prilikom pisanja svog romana "Drakula", mada se do dana današnjeg ne zna jesu li optužbe na njen račun bile istinite.
Umrla je tri godine nakon zatvaranja.