LONDON - Zemlje članice evrozone pokazale su jedinstvo u pogledu načina na koji će eventualno priskočiti u pomoć Grčkoj ukoliko u toj prezaduženoj zemlji dođe do kolapsa, piše danas londonski Tajms i dodaje da su poslednjih nekoliko nedelja pregovaranja na tu temu pokazale i pukotine u odnosima Nemačke i Francuske.
List ocenjuje da se Nemačka na čelu sa Angelom Merkel pokazala kao dominantna, dok je Francuskoj Nikole Sarkozija pripala sporedna uloga.
To je zato što je Nemačka uspela da se odupre francuskom otporu za ozbiljnije uključivanje Međunarodnog monetarnog fonda u eventualno spašavanje Grčke, kao i da nametne inicijativu za uvođenje strožijih pravila unutar čitave Evropske unije kako bi se u budućnosti sprečilo da pojedine članice uleću u ogromne dugove i deficit.
Tajms prenosi i podatak prema kojem oko 40 odsto ispitanika u Nemačkoj veruje da bi im bilo bolje izvan evrozone, dok autor članka zaključuje kako Nemačka preuzima vodeću ulogu u Evropu i da zato buduća britanska vlada treba dobro da obrati pažnju na gospođu Merkel.
Fajnenšel tajms objavljuje članak četvorice nemačkih profesora ekonomije koji tvrde da bi za Grčku najbolje bilo da napusti evrozonu i vrati u opticaj drahmu.
Reč je o četvroci ekonomista koji su pre 12 godina tužili nemačku državu ustavnom sudu zato što je prihvatila evro i pridružila se evrozoni.
Uradili su to zato što su verovali da pojedine zemlje nisu sasvim ispunile uslove za ulazak u evrozonu i da su u najmanju ruku, manipulisale podacima ne bi li osigurale svoje članstvo, prenosi Bi-Bi-Si pisanje Fajnenšel tajmsa.
Godine 1998. njihova tužba sudu bila je odbijena, dok bi danas, veruju nemački profesori, bilo drugačije.
Oni savetuju grčkoj vladi da odbaci evro i ponovo uvede drahmu, jer bi tako, kako navode u ovom listu, pospešili izvoz i povećali prihode od turizma.
Tim potezom bi takođe, bila poslata poruka i drugim zemljama da je neophodno da preduzmu ozbiljne korake kako bi izbegle slične teškoše.
Gubitak poverenja u grčku ekonomiju, zaključuju četvorica nemačkih ekonomista u Fajnenšel tajmsu, izložilo je opasnosti čitavu Evropu i zato bi isključivanje Grka iz evrozone sprečilo da aktuelna drama preraste u tragediju, a i osiguralo bi opstanak monetarne unije.
Bi-Bi-Si prenosi da je na samitu lidera EU u Briselu svih 16 zemalja članica evrozone u četvrtak podržalo finansijski plan za pomoć Grčkoj, koji predviđa i kredite Međunarodnog monetarnog fonda.
Dogovoreno je da članice evrozone i MMF izdvoje sumu od 22 milijarde evra koja bi, u slučaju da u Grčkoj dođe do kolapsa tržišta, bila stavljena na raspolaganje grčkoj vladi.
Grčki premijer Jorgos Papandreu ocenio je plan lidera EU zadovoljavajućim.
Uoči samita EU u Briselu, nemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsednik Nikola Sarkozi podržali su plan koji će u pružanje pomoći Grčkoj uključiti i MMF, zajedno sa zemljama EU koje koriste zajedničku evropsku valutu - evro.
U nacrtu plana u koji je Bi-Bi-Si imao uvid navodi se da "Grčka nije zahtevala nikakvu finansijsku podršku", tako da "nikakva odluka koja bi aktivirala mehanizam pomoći toj zemlji još nije doneta".
Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo pozdravio je sporazum o pomoći Grčkoj, postignut na marginama samita Evropske unije u Briselu.
"Rešili smo taj problem u okviru evropske porodice, odnosno evrozone. Reč je o koordinisanom evropskom pristupu uz učešće MMF-a. Smatram da je to prava odluka u trenutku u kojem se jedna od naših članica suočava sa izuzetno velikim problemima", rekao je Barozo.
On je dodao da su, prilikom donošenja te odluke, bile uzete u obzir i moguće posledice po stabilnost ekonomske i monetarne unije, pa "dogovoreni mehanizam nije zamena za disciplinu na finansijskim tržištima - on samo Grčkoj obezbeđuje zaštitu, a evrozoni daje stabilnost".
Predsednik Evropskog saveta, Herman van Rompej, dodao je da se grčki slučaj više nikada ne sme ponoviti.
"Nadamo se da ćemo uveriti sve grčke poverioce da evrozona nikada neće okrenuti leđa Grčkoj. Članice evrozone žele da to što se događa u Grčkoj bude izuzetak, kao i da se preduzmu sve neophodne mere kako se to više nikada ne bi ponovilo", rekao je Van Rompej.
Evrozona je do nedavno odbijala mogućnost da se pomoć za Grčku zatraži od MMF-a, dajući prednost čisto evropskom rešenju tog problema, kako bi se na svetskim finansijskim tržištima održalo poverenje u evro.
"Ako postoji neka međunarodna institucija koja je sposobna da deluje, onda je to MMF. Zato su zemlje poput Nemačke i Holandije isticale da je ključno da MMF bude deo rešenja", rekao je za u razgovoru za BBC premijer Holandije Jan Peter Balkenende, objašnjava zašto je ipak uključen i MMF.
Prema njegovim rečima, MMF i evropske zemlje mogu da stupe u akciju zajedničkim snagama, ali ključno je to da nastupaju zajedno.
"Moramo da izvučemo pouku iz svega ovoga što se desilo - zemlje evrozone moraju da se pridražavaju Pakta o rastu i stabilnosti koji ograničava visinu njihovog budžetskog deficita, što znači da moramo da razmišljamo i o sankcijama za one zemlje koje prekrše zadati limit".
Prema oceni izveštača Bi-Bi-Sija, na samitu su Francuska i zemlje koje su se snažno protivile mešanju sa strane izvukle deblji kraj, dok je Nemačka na kraju postigla sve što je i htela, pa i više od toga, iako je reč o francusko-nemačkom planu koji su kasnije podržale i ostale članice evrozone.
Na početku krize, ideja da bi u pomoć Grčkoj mogao da se pozove MMF smatrala se ponižavajućom za Evropu. Nemačka je međutim, insistirala da MMF u svemu tome igra ulogu, pa će tako i biti, uz individualne kredite koje su vladi u Atini spremne do odobre pojedine članice evrozone.
Postignuti sporazum, međutim, uključuje i više od onoga na čemu je Nemačka insistirala - tu se našao i poziv na budnije nadgledanje ekonomskih i budžetskih rizika.
Biće formirana radna grupa koja će ustanoviti koje dalje mere su neophodne, ali nije reč o izdvajanju sredstava da se Grčka spasi od finasijskog kraha, već samo o mehanizmu koji može da bude pokrenut ako to bude neophodno.