BRISEL - Jezik je kamen političkog spoticanja u Belgiji, i preuzima ulogu rase, religije ili etničke pripadnosti u drugim konfliktnim društvima.
Zemlja funkcioniše na bazi jezičkog aparthejda, što utiče na sve, od javnih biblioteka do lokalnih i regionalnih vlada, obrazovnog sistema, političkih partija, nacionalnih televizija, novina čak i fudbalskih timova.
Nema jedinstvenog nacionalnog razgovora, već dvije tvrdoglavo suprotstavljene priče na francuskom i holandskom. Rezultat je dijalog gluvih.
"Ja sam Flamanac, ne Belgijanac", kaže Vili de Vaele, gradonačelnik malog flamanskog grada Lenik, dodajući da ne postoji lojalnost državi koja nosi naziv Belgija.
Samo nekoliko kilometara istočno, sa druge strane jezičke barijere, Damjen Teri je više tužan nego bijesan, ali podjednako pesimističan.
"Svađamo se skoro 30 godina, nisam siguran da ćemo ikada naći rješenje", kaže on na svom maternjem francuskom.
Dvije strane su rijetko u interakciji, čak su i mješoviti brakovi Flamanaca i Valonaca veoma rijetki. Međutim, tamo nema sukoba, već se radije drže podalje jedni od drugih.
Veliki izuzetak je Brisel i njegovi rubni okruzi, gdje se dvije kulture nalaze jedna pored druge. Predgrađa Brisela su tako postala ratne zone jezičkog konflikta. Grad od dva miliona stanovnika je dom administraciji Evropske unije i NATO alijanse, sa desetinama hiljada diplomata i velikim brojem imigranata iz svih dijelova svijeta. Ali u Briselu je zvaničan francuski jezik dok ih okružuju opštine gdje je holandski zakonom ozvaničen. Tu se odvijaju jezičke bitke i tu vlade padaju.
Postoji šest malih opština koje se graniče sa Briselom, sve su sa frankofonom većinom i sve tri su u Flandriji; tri su ostale bez gradonačelnika koji su prkosili pravilima dok su ostala tri na granici da budu smijenjeni. Ovdje ne postoje nacionalne političke partije, listovi ili TV programi. Nema zajedničkih škola, nastavnog plana i visokog obrazovanja. Međutim, ima zajedničkog duga koji je narastao na 80 procenata državnog BDP-a.
Uopšteno govoreći, Valonci glasaju za lijeve, Flamanci za desne. Flandrija je razvijena dok je Valonija depresivna sa dvostruko većom nezaposlenošću nego sjever.
Srbi i Hrvati
Neće nas uhvatiti ludilo, kao što je to bio slučaj sa Srbima i Hrvatima, kaže Žeron Vermere, flamanski prodavac knjiga u predgrađu Brisela. On dodaje da su jake emocije, ipak, prisutne na obje strane.