SEUL - Sporazum sa Trampovom vladom imaće za posljedicu veliku selidbu južnokorejskog kapitala i znanja u SAD, a u Seulu se sa brigom miješa i osjećaj olakšanja.
Nakon što je prošlog četvrtka zaključen sporazum između Vašingtona i Seula u vezi s primjenom novih carina Trampove administracije na robu južnokorejskog porijekla, ova zemlja moraće iz svojih kasa u američku da prebaci 350 milijardi dolara.
Ipak, o tim investicijama odlučivaće sam Donald Tramp, predsjednik Amerike, a pored svega toga, Seul se obavezao da će u naredne četiri godine morati da kupi američki gas u iznosu od čak 100 milijardi.
U Vladi Južne Koreje vlada zadovoljstvo u vezi sa ishodom pregovora, u smislu da je najgore izbjegnuto i neizvjesnost je donekle ublažena.
Razlog je kako piše RTS prije svega to što su "sektorske" carine na automobile i tzv. recipročne tarife snižene s 25 na 15 procenata.
Naime, Republika Koreja se našla pod velikim pritiskom poslije okončanja pregovora između Trampovog tima i Tokija, odnosno Brisela.
Jer, kako su ogorčeni Japan i nemoćna Evropska unija zaslužili "velikodušnu" redukciju carina "njegovog visočanstva", kako predsjednika Trampa nazivaju njegovi američki kritičari, za čitavih deset poena (s 25 na 15 odsto), postojala je opasnost da najveći južnokorejski izvozni artikal, automobili, budu opterećeni većim haračem od japanskih i njemačkih i tako na važnom američkom tržištu postanu manje konkurentni.
U 2024. godini, vozila su Južnoj Koreji donijela prihod od čak 43 milijarde dolara u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama, pa su u Seulu, iako potišteni zbog uvođenja globa, bili spremni da dobro odriješe kesu ne bi li zadovoljili njujorškog magnata na kormilu posrnule američke države i "izvuku" tih "čarobnih" 15 odsto.
Atmosferu olakšanja artikulisao je i novi predsjednik Li Dže Mjung, koji je izjavio da je njegova zemlja "prebrodila veliku prepreku" i uspjela da izbori situaciju u kojoj će moći da se ravnopravno ili s povoljnijih pozicija takmiči s Japanom i EU.
Inače, u 2024. godini Republika Koreja je u SAD izvezla robe u vrijednosti od 128 milijardi dolara i ostvarila suficit od 66 milijardi.
Uprkos relativnom olakšanju zbog zaključenja dogovora s Vašingtonom, političare, ekonomiste i poslovne ljude u Republici Koreji i dalje mori puno briga.
Najprije, tu je činjenica da je "vrhovni iznuđivač", kako u podkastima u istočnoj Aziji američkog lidera nazivaju razočarani ekonomisti, u svojoj objavi na društvenim mrežama napisao da će se Južna Koreja "u potpunosti otvoriti za trgovinu sa SAD".
Pored toga, preostaje problem drakonskih carina od 50 odsto na uvoz čelika i aluminijuma, neizvjesnost u vezi sa sektorskim carinama koje će tek, čini se, biti određene u odnosu na još jedan krunski dragulj u južnokorejskom izvozu - čipove, kao i pitanje kako smanjiti troškove proizvodnje da bi se umanjila cijena južnokorejskih proizvoda i tako ublažio impakt recipročnih carina od 15 procenata na potrošače u SAD.
Od toga, problem carina na čipove teoretski bi trebalo da bude najmanji, jer južnokorejski proizvođači posljednjih godina, zbog pritisaka Bajdenove vlade da se odvoje od kineskog tržišta i usredsrede na američko, već grade fabrike u SAD.
Ipak, istočnoazijski mediji javljaju da je naći dovoljan broj kvalifikovane radne snage za tako specifičan proizvodni proces u SAD Sizifov posao, te da će južnokorejske firme morati još izvjesno vrijeme da se oslanjaju na izvoz.
Veliki posao - najprije, za svoje interese, ali i za čitavu južnokorejsku državu - obavili su, pišu tamošnji mediji, domaći tajkuni - šefovi divovskih grupacija "Samsung", "Hjundai" i "Hanva", koji su otputovali u Vašington tokom trajanja pregovora o carinama.
"Samsung elektroniks" u teksaškom gradu Ostinu gradi postrojenje za proizvodnju najsavremenijih čipova, vrijedno fantastičnih 37 milijardi dolara. Taj džin nedavno je potpisao megaugovor s "Teslom", težak 16,5 milijardi, da je snabdijeva čipovima za četvorotočkaše.
"Hjundai" je u martu najavio izgradnju čeličane i fabrike električnih automobila u SAD ukupne vrijednosti od 21 milijardu.
U maniru vjernog vazala, južnokorejska vlada je, kao instrument za dodvoravanje američkom imperatoru, formulisala program pod nazivom "Učini američku brodogradnju ponovo velikom", skraćeno MASGA, a sva sličnost s Trampovim predizbornim sloganom je namjerna.
U njemu lidersku ulogu ima koncern "Hanva", koji je u decembru prošle godine otkupio brodogradilište u Filadelfiji.
Tokom pregovora o carinama s bliskim Trampovim saradnikom Lutnikom, Seul je ponudio dodatne investicije tog giganta u američku lučku infrastrukturu i obuku američkih radnika, kao i transfer tehnologija.
Štaviše, po izvještavanju novinske agencije Reuters, od pomenutih 350 milijardi investicija, okvirno je dogovoreno, čak 150 bi trebalo da se slije u američku brodogradnju. Ovo, stoga što SAD u ovom trenutku, izraženo u tonama nosivosti, godišnje prave manje od jednog procenta brodova svijeta, dok geopolitički i ekonomski rival Narodna Republika Kina produkuje više od četrdeset odsto.
Južna Koreja je drugi najveći svjetski brodograditelj, zemlja koja ima posebno dobru tehnologiju za izgradnju specijalnih plovila poput onih koja transportuju tečni prirodni gas i druge hemikalije.
Preostalih 200 milijardi južnokorejskog kapitala trebalo bi da bude usmjereno u američku industriju čipova, baterija, nuklearne centrale, biotehnologiju, itd.
Jeftini ruski gas nalazi se bukvalno na samo nekoliko stotina kilometara od Republike Koreje, ali kao država koja je relativno visoko ekonomski zavisna od tržišta SAD i na svom tlu ima 28.500 američkih vojnika, ona nema drugog izbora nego da plati višestruko više za uvoz s druge strane ogromnog Tihog okeana.