PARIZ – Fransoa Oland će biti prvi socijalistički francuski predsjednik od vremena kada je na tome mjestu bio još jedan Fransoa, Miteran. To su jedina dva socijalistička predsjednika u kratkoj istoriji Pete Republike.
BBC je napravio kratku uporedbu Francuske 1981. godine, kada je na vlast došao Miteran i današnjeg vremena, kada će zagospodariti Oland.
Prije 31 godinu, 64-godišnji Miteran je došao na vlast nakon dugogodišnje političke karijere u kojoj je učestvovao u Višijskoj Francuskoj te se pridružio otporu protiv okupatora. Bio je dugogodišnji kritičar politike Šarla de Gola.
57-godišnji Fransoa Oland je bio savjetnik tokom Miteranovog predsjedništva, a prvi put je u parlament izabran 1988. godine. Na čelu Socijalističke stranke je 1997. godine naslijedio Lionela Žospena.
Miteran je na čelo Francuske došao sa svojih "110 prijedloga za Francusku" u kojima je obećavao 150 hiljada novih radnih mjesta u javnom sektoru, program nacionalizacije te uputio poziv SSSR za povlačenje vojske iz Avganistana. Oland je svoj mandat zaradio na obećanjima da će uvesti najvišu stopu poreza za bogataše od čak 75 posto, sniženju dobi odlaska u penziju sa 62 na 60 godina, stvaranju 60 hiljada radnih mjesta u obrazovanju i novim pregovorima o fiskalnom paktu evrozone.
U vrijeme kada je Miteran došao na vlast u narodu je vladalo raspoloženje da njegov izbor može promijeniti stvari. "Njegov slogan bio je 'promjena života'. Ljudi su mislili da će stvari biti drugačije - od mraka prema svjetlu i novom te boljem životu. Plesalo se na ulicama. Sve je bilo različito nego danas. Svi znaju da je svjetska kriza i da će biti teško", napisao je politički komentator Klod Askolovič.
Miteran je naslijedio predsjednika Valerija Žiskara Destena koji je Jelisejsku palaču napustio nakon samo jednog mandata. Izabran je na programu reformi, ali na kraju mandata ga je većina naroda vidjela kao reakcionara. I Nikola Sarkozi je samo jedan mandat proveo na predsjedničkom mjestu, a Oland nasljeđuje jednog od najnepopularnijih vođa Francuske u istoriji, koji je trpio kritike zbog ekstravagantnog života te slabog doticaja s biračima.
BDP po glavi stanovnika u Francuskoj prije 31 godinu je bio 10.928 dolara, dok je danas gotovo četiri puta veći, 40.591 dolar. Nezaposlenost u vrijeme Miteranovog dolaska bila je 7,4 posto, a Oland nasljeđuje stopu nezaposlenosti od 10 posto.
"Nezaposlenost je bila vrlo visoka 1981. godine i Miteran je koristio tu činjenicu, no mi nismo znali da će ta visoka nezaposlenost trajati još mnogo godina. Ideja je bila da ćemo dolaskom Miterana imati bolji život, dok sada niko ne razmišlja o tome da će Fransoa Oland vratiti Francusku na normalnu stopu nezaposlenosti", piše Askolovič.
Politologinja Helen Drejk je napisala da je Miteranova pobjeda donijela oduševljenje među Francuze te očekivanje da će on uspostaviti različitu političku kulturu i da će Francuska postati tolerantnije mjesto.
"Ukinuo je smrtnu kaznu, a pokret protiv rasizma je bio u svome zenitu. Postojao je osjećaj da Francuska ulazi u moderno doba te da dolazi kraj De Golove ere", napisala je Drejk.