BEČ - Predsjedavajući spoljnopolitičkog odbora litvanske skupštine Emanuelis Zingeris zaprijetio je danas potpunim prekidom diplomatskih odnosa sa Bečom zbog odluke austrijskih vlasti da iz pritvora puste nekadašnjeg ruskog obavještajca za kojim je Vilnjus raspisao međunarodnu potjernicu.
Zingeris je rekao da se nada da će na, "pljuvanje u lice Litvaniji", na odgovarajući način odgovoriti druge članice EU i NATO, prenosi baltička novinska agencija BNS.
U Briselu je šef litvanske diplomatije Audronius Ažubalis slučaj ruskog državljanina Mihaila G., za kojim njegova zemlja traga zbog zločina počinjenih tokom 1991.godine, uporedio sa slučajem Ratka Mladića.
Da li bi neka članica EU pustila na slobodu Mladića i kako bi to bilo ocijenjeno u međunarodnoj zajednici, upitao je Ažubalis, koji kaže da je Beč puštanjem na slobodu ruskog agenta prekršio sva pravila.
Inače vršilac dužnosti šefa diplomatskog predstavništva Austrije u Vilnjusu je danas pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Litvanije gdje mu je uručena protestna nota i zatraženo objašnjenje za ponašanje austrijskog pravosuđa.
Njemu je, pored note, uručena i knjiga o krvavim događajima koji su se dogodili januara 1991., u kojima je Mihail G. bio jedan od najodgovornijih lica, kao komandant specijalnih jedinica.
Takođe Austriju su kritikovale predsjednica Litvanije Daila Gribauskaite, kao i predsjednica skupštine Irena Degutine, koje su najavile da će ovo pitanje otvoriti i u Evropskom parlamentu.
Šef austrijske diplomatije Mihael Špindeleger, na drugoj strani, odbacuje kritiku Litvanije i ističe da Beč nije napravio nikakvu grešku, jer postoje pravila u jednoj pravnoj proceduri koja moraju biti ispoštovana.
Austrija je Mihaila G. pustila iz pritvora, nakon što je na bečkom aerodromu Švehat uhapšen u četvrtak na osnovu litvanske međunarodne potjernice, nakon samo 24 sata.
Pravosuđe u Beču je ovaj čin objasnilo time da Litvanija nije, navodno, dostavila konkretne dokaze dovoljne za zadržavanje u zatvoru.
Mihail G. je odmah nakon puštanja na slobodu napustio Austriju u pravcu Rusije.
Litvanija je odluku austrijskih pravosudnih organa ocijenila kao saradnju sa Rusijom u prikrivanju zločina.
U noći na 12. januar 1991. 14 ljudi poginulo je u napadu tenkovima specijalne ruske jedinice „Alfa“ na skup ljudi koji su stali u odbranu televizijskog tornja u Vilnjusu povodom otcjepljenja.
Litvanija već dvije decenije pokušava da licu pravde privede odgovorne za ovaj zločin, i do sada je šest lica osuđeno, a za 23, među kojima je Mihail G., se traga međunarodnim potjernicama.