Više од 60 godina Minhenska bezbjednosna konferencija (MSC) služi kao najvažniji i najveći forum u svijetu о pitanjima međunarodnih odnosa i bezbjednosti.
Оно što је Davos u Švajcarskoj za ekonomiju, то је Minhenska konferencija za bezbjednost. Na neki način MSC је debatni klub NATO-а i kroz istoriju ćе ova konferencija transformisala paralelno sa i NATO-m. Tokom hladnog rata imala је jednu svrhu, а nakon kraja Hladnog rata i početka proširenja ovog saveza prema istočnoevropskim zemljama transformisala ćе i Minhenska bezbjednosna konferencija.
Prije је ova konferencija služila za neformalne rasprave, druženja te razmjenu stavova i mišljenja političara i stručnjaka iz Njemačke i drugih saveznika. Poseban naglasak bio је na jačanju transatlantskih odnosa, što је pogotovo bilo važno za poslijeratnu Njemačku gdje se još uviјek nalaze velike vojne baze američke vojske.
Neformalni karakter konferencije uvijek je pružao prostor i političarima za slobodno iznošenje onih stavova koje inače ne bi mogli iznijeti na zvaničnim sastancima NATO ili Evropske unije. Tako je ostalo i danas. Mnogi procesi u svijetu, od proširenja NATO, jačanja odbrambenog identiteta Evropske unije do sporazuma o smanjenju nuklearnog arsenala sa Rusijom, začeti su na ovoj konferenciji. Ovdje su se brusile i ideje te planovi o sukobima u bivšoj Jugoslaviji, angažovanju NATO i EU u Bosni i Hercegovini te na Kosovu, međunarodnim konferencijama o pitanjima poput uređenja BiH i statusa Kosova.
Minhenska bezbjednosna konferencija nezavisan je forum, a na čelu fondacije koja stoji iza nje nalazi se iskusni njemački diplomata Volfgang Išinger. On je bio njemački ambasador u Vašingtonu, a tokom velike karijere i predstavnik EU u zajedničkom timu sa Rusijom i SAD-om u pregovorima o statusu Kosova. Danas je Išinger na čelu fondacije Minhenske konferencije te je osigurao povećanje budžeta sa pola miliona na više od 15 miliona evra godišnje. Ovu fondaciju novčanim sredstvima pomažu i njemačka i bavarska vlada, ali i drugi sponzori poput njemačkih nezavisnih fondacija.
Zanimljivo je da je Vladimir Putin 2007. godine bio prvi ruski predsjednik koji je učestvovao na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. Mnogi njegov tadašnji nastup smatraju najavom nove ruske agresivne politike u susjedstvu i suprotstavljanja Zapadu nakon Hladnog rata. Od napada na Ukrajinu, Putin ili neki njegovi ministri nisu pozvani na Minhensku konferenciju, ali Putin je svakako prisutan kao jedna od glavnih tema rasprava.
Voditelj Minhenske konferencije je Kristof Hojsgen, siva eminencija bivše njemačke vlade koju je vodila Angela Merkel. Hojsgen je bio njen glavni savjetnik za spoljnu politiku i stoji iza većine odluka tadašnje njemačke vlade. Nakon toga bio je i ambasador Njemačke u UN u Njujorku i to u vrijeme kad je Njemačka bila nestalna članica Savjeta bezbjednosti.
Hojsgen je baš uoči ovogodišnje Minhenske konferencije trebao prepustiti mjesto voditelja bivšem generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu. Stoltenberg je trebao biti prvi ne-Nijemac na čelu Minhenske konferencije, ali morao je od toga odustati prije nekoliko dana jer je izabran za norveškog ministra finansija.
Ovogodišnja Minhenska konferencija posebno je važna jer se održava u vrijeme onoga što neki diplomate zovu "novim svjetskim neredom". Novi američki predsjednik Donald Tramp ne prestaje šokirati dosadašnje američke saveznike, najavljuje saradnju sa Rusijom i Kinom, trgovinski rat sa EU, prijeti aneksijom Kanade i Grenlanda. Njemačka za desetak dana ima vanredne izbore, sa perspektivom rasta krajnje desnice, Francuska se suočava sa nestabilnom vladom, a EU je podijeljena oko ključnih pitanja. Trampove ideje o sporazumu o okončanju rata u Ukrajini, prema kojima bi se trebalo udovoljiti zahtjevima Rusije, kao i ona o iseljavanju Palestinaca iz Gaze kako bi se na tom području izgradio veliki rizort, šokiraju mnoge koji su se oslanjali na stabilne i predvidljive odnose sa SAD-om oko bezbjednosnih i spoljno-političkih pitanja.
Zato će oko 500 učesnika ovogodišnje, 61. Minhenske konferencije imati prilike od glavnih aktera čuti ideje i stavove oko svih ovih gorućih pitanja novog svjetskog poretka koji se temeljito mijenja. Na konferenciji učestvuju svi oni koji nešto znače u svijetu, od čelnika država, vlada i ministara do vodećih stručnjaka.
Osim rasprava u sesijama tokom ove konferencije, od velikog značaja su i neformalni sastanci na marginama među vodećim svjetskim političarima.
Stotine učesnika posebno su znatiželjni čuti što će reći ključni ljudi Trampove administracije koji učestvuju na ovoj konferenciji. Tu će biti američki potpredsjednik Dž. D. Vens i državni sekretar Marko Rubio.
Najava Donalda Trampa da će se na ovoj konferenciji sastati američki i ruski timovi kako bi počeli razgovore zbunila je mnoge učesnike pa i organizatore. Šef Minhenske konferencije Hojsgen rekao je da "niti jedan predstavnik ruske vlade nije akreditovan za učestvovanje na konferenciji", a Njemačka takođe nikome nije dala ulaznu vizu. Gotovo svi Putinovi saradnici su pod EU sankcijama koje uključuju i zabranu ulaska na teritoriju EU.
Mnogi diplomate i nezavisni posmatrači sa pravom kažu da se na Minhenskoj konferenciji sudbina svijeta kroji više nego na sastancima Generalne skupštine UN-a ili G-20 ili nekog zvaničnog formata.
Delegaciju Evropske komisije na Minhenskoj konferenciji predvodi predsjednica Ursula fon der Lajen, a u njoj će biti izvršne potpredsjednice Tereza Ribera i Henna Virkunen, visoka predstavnica/potpredsjednica Kaja Kalas te komesari Maroš Šefčovič, Valdis Dombrovskis, Dubravka Šuica, Vopke Hukstra, Andrijus Kubilijus, Marta Kos, Hadža Lahbib, Magnus Bruner, Džesika Rosval i Ekaterina Zaharijeva, prenosi Jutarnji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.