KABUL - Na predsjedničkim izborima u Avganistanu 20. avgusta biće mnoštvo kandidata, međutim, samo se na dvojicu gleda kao na realne izazivače aktuelnog predsjednika Hamida Karzaija.
Ovi izbori predstavljaju složene probleme za administraciju američkog predsjednika Baraka Obame dok pokušava da redefiniše svoju novu strategiju u Avganistanu. Kada je međunarodna zajednica postavila Hamida Karzaija za predsjednika 2001. godine, naširoko su ga posmatrali, posebno u Sjedinjenim Državama, kao svjetlo nade za avganistansku budućnost nakon pada talibana. Sada, kada se Karzai takmiči za ponovni izbor, ta je slika značajno izmijenjena. Talibani, za koje se nekad smatralo da su poraženi, ponovno su se pojavili kao pobunjenička sila punog intenziteta.
A Hamida Karzaija sada naširoko posmatraju kao osobu koja predsjedava korumpiranom vladom, kaže analitičarka Nora Bensahel iz konzervativne privatne organizacije "RAND Corporation". "Karzaijevu vladu mnogi Avganistanci doživljavaju kao korumpiranu. Bez obzira na to krive li za to njega lično ili ne, vjerujem da postoji jedan temeljni osjećaj među velikim dijelom stanovništva kako je možda došlo vrijeme za promjenu. I ljudi svakako slušaju kandidate koji se takmiče za političku funkciju", ističe ona.
Analitičarka avganistanskih zbivanja Kandans Rondo iz Međunarodne grupe za krize kaže da to stavlja Sjedinjene Države u neugodan položaj jer su one i Hamid Karzai nerazdvojivo povezani u gledanjima Avganistanaca.
"Početkom godine glasna kritika koju smo čuli iz Bijele kuće nagovještavala je da postoji nezadovoljstvo nefunkcionalnošću Vlade u Kabulu. Međutim, morali su u tome malo popustiti, jer bilo kakva Karzaijeva greška je nešto što se zaista može povezati s neuspjehom SAD da insistira na većoj transparentnosti, većoj odgovornosti i da takođe osposobi institucije koje bi odgovarale na potrebe avganistanskog naroda", kaže Rondova.
Profesor na Ratnom koledžu američke Kopnene vojske Leri Gudson kaže da se odnosi SAD s Karzaijem pogoršavaju već neko vrijeme, ali da Obamina ekipa nije uspjela formulisati nikakvu alternativu aktuelnom predsjedniku: "Mislim da ti odnosi više ne cvjetaju, ali mislim da ne znaju ko bi drugi mogao doći na njegovo mjesto, ili kako da generišu nekog drugog, a ni kako da organizuju slobodne i poštene izbore. Odnosno, mislim da bi se to učinilo, skoro da bi trebalo primorati Karzaija da se ne kandiduje."
Do ovih izbora dolazi u trenutku kad je administracija predsjednika Obame počela da sprovodi novu strategiju u Avganistanu. Ta se strategija okrenula od usko koncentrisane borbe protiv terorizma, koja je bila zaštitni znak u razdoblju nakon 2001, prema širem pristupu borbe protiv pobunjenika s većim brojem vojnika i intenzivnijom obukom avganistanske vojske i policije. U julu je zabilježen najveći broj američkih žrtava u Avganistanu od početka rata u u toj zemlji 2001. Analitičari kažu da Karzai takođe sklapa političke sporazume s lokalnim i plemenskim čelnicima kako bi obezbijedio svoju izbornu pobjedu. Iako američki saveznik, Karzai je učinio od civilnih žrtava američkih vazdušnih udara veliko pitanje u svojoj izbornoj kampanji. Većina analitičara vjeruje da će Karzai pobijediti na izborima. Međutim, sa 41 kandidatom na izborima i prilično snažnim izazivačima, bivšim ministrom spoljnih poslova Abdulahom Abdulahom i bivšim ministrom finansija Ašrafom Ghanijem, drugi krug izbora smatra se vrlo vjerovatnim.
Žene bez hrane ako odbiju seks
Avganistan je donio zakon kojim se "ozakonjuje diskriminacija" prema ženama šiitske manjine i po kojem se ženama može uskratiti hrana ako odbiju seks, objavio je "Hjuman rajts voč".
Organizacija za zaštitu ljudskih prava upozorava da je riječ o izbornom manevru predsjednika Karzaija. Po novom zakonu muž ima pravo uskratiti ženi svaku materijalnu podršku, pa i hranu, kao i čuvanje djece, ako ga ona ne zadovolji u krevetu.
U tom se slučaju briga nad djecom povjerava ocu ili djedu. Zakon, takođe, predviđa da žena mora zatražiti dopuštenje od muža ako želi raditi, a silovatelj može izbjeći sudski progon ako plati "krvarinu" silovanoj ženi.