PEKING - Kina se uhvatila u koštac sa velikim problemom - reformom zdravstvenog sistema, i planira da već do kraja ove godine medicinskom zaštitom obuhvati 90 odsto gradskog stanovništva.
U nastojanju da riješi jednu od gorućih socijalnih slabosti društva, nedostatak zdravstvene zaštite za sve, Državni savjet Kine (vlada) ove nedelje je donio odluku da "obezbijedi osnovno medicinsko osiguranje za sve stanovnike gradova i seoskih oblasti i znatno podigne nivo zdravstvene zaštite".
To je prvi put od osnivanja nove Kine da se planira zdravstveno osiguranje za sve slojeve društva i da će konačno "bosonogi ljekari", kako su popularno nazivani priučeni medicinari u vrijeme vladavine Mao Cedunga, prestati da budu jedini vid liječenja na selu.
Peking planira da završi obimne promjene zdravstvene zaštite u društvu do 2020. godine, koja će omogućiti sigurno i prihvatljivo medicinsko zbrinjavanje za više od milijardu Kineza.
Brzi privredni razvoj zemlje omogućiće ono o čemu mnogi nekada nisu mogli ni da sanjaju, a sada će uz zdravstveno osiguranje imati i pristup bolnicama i lijekovima u svim dijelovima Kine. Samo ove godine za početnu fazu reformi predviđeno je 125 milijardi dolara - početna suma koja će se, kako se očekuje, uvećavati protekom godina.
Predviđeno je, takođe, da država poveća nivo pomoći u doprinosima za građane u dva programa zdravstvenog osiguranja - postojećeg za radnike u gradovima i drugog, odvojenog za medicinsko osiguranje seoskih zadruga, na 200 juana (30 dolara) po čovjeku, sa sadašnjih 120 juana, saopštila je vlada.
U uslovima kada kineski seljak ni danas nema pristup ambulanti, a kamoli bolnici, i kada neke zdravstvene ustanove naplaćuju astronomske sume i traže gotovinu prije početka pregleda, liječenje je postalo nedostupno i mnogim stanovnicima gradova, pogotovo radnicima iz drugih provincija.
To je natjeralo mnoge Kineze, pogotovo starije i obrazovanije, da štede veći dio prihoda za "ne daj bože", umiesto da troše na kupovinu robe, što je, prema ekonomistima, razlog postojećeg velikog disbalansa u sada već drugoj privredi na svijetu.
Tako je za Peking reforma zdravstvenog sistema od suštinske važnosti i za povećanje domaće potrošnje, koja bi doprinijela da rast kineskog bruto proizvoda ne zavisi samo od izvoza i ulaganja u privredu.
U okviru reformi, Državni savjet predviđa da uloži značajna sredstva u izgradnju zdravstvenih ustanova širom zemlje. Prema planovima vlade, 1.000 većih mjesta po provincijama će dobiti bolnice, na koje su do sada imali pravo samo gradovi, a 13.000 domova zdravlja će biti izgrađeno i po selima.
Predviđena je i liberalizacija prodaje lijekova, koji će biti dostupni svima oboljelima i preko bolnica.
Kineski potpredsjednik vlade Li Kećiang je ove reforme nazvao ključnim projektom od najšireg društvenog interesa, koji će omogućiti ljudima univerzalni pristup osnovnom zdravstvenom osiguranju i servisu osnovne medicinske njege.
Na taj način počeće da se realizuje i jedan od političkih zahtjeva društva za smanjenje jaza između bogatih gradova i siromašnog sela, gdje živi dvije trećine Kineza koji čekaju da osjete plodove brzog privrednog rasta zemlje.