PEKING - Kina namjerava da u velikoj mjeri poveća izdatke za vojsku. Budžet za te svrhe trebalo bi znatno da se poveća.
Tokom godišnjeg zasjedanja Narodnog kongresa u Pekingu vlada je predstavila prijedlog budžeta koji predviđa povećanje izdataka za 7,2 odsto, na oko 1,78 biliona juana, odnosno oko 231 milijardu evra. I prethodne godine je vojni budžet Kine porastao u istom obimu.
Nakon Sjedinjenih Američkih Država, Kina je zemlja sa drugim najvećim odbrambenim budžetom na svijetu.
Predsjednik Si Đinping od stupanja na dužnost 2013. godine sprovodi sveobuhvatnu modernizaciju kineske vojske.
Do 2049. godine to bi trebalo da postane "vojska na svjetskom nivou". Istovremeno, Peking ističe da nema agresivne namjere, već da samo investira u zaštitu sopstvenog suvereniteta.
Povećanje vojnog budžeta dolazi u vrijeme brojnih konflikata i napetosti, posebno oko Tajvana.
"Ujedinjenje Kine odlučno ćemo da sprovodimo. Narodna republika Kina će se odbraniti od spoljnog uplitanja", poručio je kineski premijer Li Ćijang u svom godišnjem radnom izvještaju upućenom parlamentu.
Tajvan, na čijem čelu je demokratska vlada, Kina smatra otpadničkom provincijom i u više navrata je ponovila da ne isključuje upotrebu sile kako bi ponovo uspostavila vlast nad tim ostrvom sa oko 23 miliona stanovnika.
Nedavno je Peking povećao vojni pritisak na Tajvan sveobuhvatnim pomorskim manevrima. I kineski borbeni avioni su u više navrata upadali u tajvanski vazdušni prostor.
Osim toga, Kina polaže dalekosežne teritorijalne pretenzije u Južnokineskom moru, protiv čega se zemlje poput Filipina redovno bune.
U tom području stalno dolazi do problematičnih kontakata brodova vojske i obalske straže. Teritorijalne nesuglasice postoje i sa Japanom na istoku, kao i sa Indijom oko regiona Himalaja.
I po pitanju ekonomije Kina želi da poveća rast i sopstvenu važnost. U ovoj godini Peking teži ekonomskom rastu od pet odsto.
Osim toga, tokom 2025. namjerava da stvori 12 miliona novih radnih mjesta u gradovima, kao i da postigne stopu inflacije od dva procenta, kako se to navodi u jednom zvaničnom dokumentu u koji uvid ima novinska agencija AFP, prenosi Deutsche Welle.
Kina se kao druga najveća ekonomska sila na svijetu od početka pandemije korone bori sa ekonomskim turbulencijama.
Na ekonomiju se negativno odražava, između ostalog, slaba domaća potražnja, ali i uporna dužnička kriza u ogromnom sektoru nekretnina te zemlje.
Ogromna opterećenja očekuju se i zbog dodatnih carina na kineski uvoz koje je nametnuo predsjednik SAD Donald Tramp.
Na dan početka zasjedanja Narodnog kongresa na snagu su stupile američke carine od 20 odsto. Kina je već najavila kontra-carine na agrarne proizvode iz SAD.
Godišnje zasjedanje Nacionalnog kongresa je najvažniji politički forum koji okuplja hiljade delegata.
Na njemu se strogo kontrolisano glasa o zakonima koje je Komunistička partija već odobrila - tu većih promjena nema.
Ta zasjedanja, ipak, pružaju redak uvid u prioritete najvišeg rukovodstva Narodne Republike Kine.