PEKING - Kineske kompanije čine nešto što se nije događalo već pedeset godina - osnivaju svoje vojske dobrovoljaca. Prema analizi "CNN" temeljenoj na izvještajima državnih medija, najmanje 16 većih kineskih fabrika, uključujući privatnog diva u mljekarskoj industriji, osnovalo je borbene jedinice protekle godine.
Ove jedinice sastoje se od civila koji zadržavaju svoje redovne poslove, a djeluju kao rezervne i pomoćne snage za kinesku vojsku i dostupne su za misije koje se kreću od reagovanja na prirodne katastrofe i pomoći u održavanju "društvenog reda" do pružanja podrške tokom ratnih vremena.
Uspostava korporacionih jedinica pojačava rastuću zabrinutost Pekinga zbog potencijalnih sukoba u inostranstvu, kao i društvenih nemira kod kuće dok ekonomija posrće, tvrde analitičari.
Oživljavanje "civilnih vojski" smatra se odgovorom na pandemiju kovida i dio je napora kineskog vođe Si Đinpinga da ojača kontrolu Komunističke partije nad društvom, uključujući korporativni sektor.
"Povratak korporacionih milicija odražava sve veću pažnju Sija na potrebu bolje integracije privrednog razvoja s nacionalnom sigurnošću dok se zemlja suočava s težim budućim izazovima sporijeg rasta i rastuće geopolitičke konkurencije", rekao je za "CNN" Nil Tomas, saradnik za kinesku politiku u "Asia Society Policyju".
Još je naveo:
"Korporacione milicije pod vojnim vođstvom mogle bi pomoći Komunističkoj partiji učinkovitije ugušiti incidente društvenih nemira poput protesta potrošača i štrajkova zaposlenika", dodao je.
Kinezi su opasno frustrirani: broj štrajkova i demonstracija lani je skočio za više od 1000, a prijavljeno je 1794 raznih slučajeva "nemira".
Prije malo više od godinu dana demonstranti su se sukobili s policijom u najvećoj tvornici iPhonea na svijetu u Cengcouu, a bijes je kulminirao protiv Foxconna zbog odustajanja od obećanog povećanja plata. Na konferenciji za novinare u oktobru, potparol ministarstva odbrane rekao je da je podsticanje osnivanja vojski dobrovoljaca u državnim kompanijama potrebno bilo da bi se "ojačao razvoj nacionalne odbrane".
Kineske korporativne vojske datiraju iz dvadesetih godina prošlog vijeka, kad su podržavale borbu Komunističke partije.
Nakon što je 1949. partija na čelu s Mao Ce-tungom preuzela vlast, "vojske dobrovoljaca" počele su se osnivati i u školama i državnim tijelima poput ministarstava. Krajem pedesetih godina dvadesetog vijeka kineske vojske dobrovoljaca brojale su 220 miliona ljudi.
Mao je takođe proširio sistem milicija kako bi potisnuo i zastrašio ljude koji su se protivili njegovim radikalnim politikama dok je razvijao kult ličnosti unutar i izvan Partije.
Nakon Maove smrti 1976. Kina se okrenula privredi, a broj članova u milicijama pao je na samo osam miliona ljudi u 2011. godini. Neke su državne fabrike zadržale svoje jedinice iz ere Mao Ce-tunga do danas i mogle bi biti upotrijebljene protiv nezadovoljnih koji su izgubili imetak u kineskoj nekretninskoj krizi.
Od 2022. do danas u Kini traje nekretninska kriza u kojoj su brojni ljudi izgubili novac jer su platili nikad dovršene stanove zbog propasti velikih građevinskih preduzeća.
Kako prenose neki svjetski mediji Si se priprema i za invaziju na Tajvan, zbog čega će veći dio Kine biti militarizovan. Obećao je da će konačno "ponovno ujedinjenje" ostrva Tajvana s kopnom biti "istorijski neizbježno". Komunistička partija Kine smatra Tajvan dijelom svoje teritorije, uprkos tome što ga nikada nije kontrolisala, prenosi "Tportal".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.