VAŠINGTON - Globalna dominacija Zapada od 1750. godine će do 2030. potpuno završiti, a glavni trendovi političkih odlučivanja će ići ka megagradovima i regionima, dok će uloga centralnih država sve više slabiti.
Ovo su neka od glavnih zapažanja u studiji "Globalni trendovi 2030: Alternativni svjetovi", koju je objavio Savjet obavještajne zajednice SAD, centar američkih obavještajnih službi koji se bavi srednjoročnim i dugoročnim prognozama svjetskih tokova.
U studiji se ističe da će interesi pojedinih interesnih grupa sve više nadilaziti interese nacionalnih država, što će dovesti do značajnih promjena u načinu upravljanja i vladanja.
"Megagradovi i regionalna grupisanja će najvjerovatnije preuzimati sve više i više moći, dok će državne vlade i multilateralne institucije sve teže i teže izlaziti na kraj s rasipanjem moći na širu bazu", navedeno je u studiji.
Rasipanje moći će, prema ovoj studiji, imati uticaja i na globalne odnose. SAD više neće biti supersila, a primat će postepeno preuzimati Kina, koja će, kako procjenjuju u SOZ-u, 2030. biti najveća svjetska ekonomija.
"Azija će nadmašiti Sjevernu Ameriku i Evropu i u pogledu globalne moći zasnovane na bruto društvenom proizvodu i u pogledu broja populacije, ulaganju u vojsku, i u investicijama u nove tehnologije", navode u studiji.
Kada se radi o EU, u studiji su data dva moguća trenda - ili će Evropa ići ka većoj centralizaciji i time zadržati veći uticaj na globalne tokove ili će interesi manjih regiona i država prevladati. Ishod trenutne globalne krize će, kako se ističe, dati dio odgovora na ovo pitanje.
Razrađujući osnovnu tezu, u SOZ-u ističu da više neće postojati hegemonija nijedne svjetske velesile, a doba američke dominacije, započete nakon završetka Drugog svjetskog rata, polako se približava svom kraju. Ovaj trend bi, kako se ističe, mogao dovesti do negativnih posljedica.
"Ako bi došlo do naglog kolapsa ili povlačenja SAD, to bi vjerovatno rezultiralo produženim periodom globalne anarhije, jer više neće biti vodeće velesile koja bi SAD mogla zamijeniti kao garant međunarodnog poretka", navodi se u analizi, ističući da slabljenje američkog globalnog uticaja dovodi i do smanjenja njihove sposobnosti da budu "svjetski policajac".
Osim Kine, ekonomska snaga Turske, Indije, Brazila, Kolumbije, Indonezije, Nigerije i Južne Afrike će sve više rasti, dok će, kako procjenjuju, ekonomska snaga Evrope, Japana i Rusije sve više slabiti. Glavna opasnost za Rusiju je, kako se ističe, bijela kuga, jer će ta zemlja do 2030. imati najveće smanjenje populacije, i to za deset miliona. Rusija bi, kako se ističe, mogla zadržati globalnu snagu i uticaj ukoliko bi zadržala sadašnji ekonomski rast i podsticala migraciju u zemlju.
Slabljenju autoriteta centralnih država i internacionalnih organizacija će, prema mišljenju Savjeta, doprinijeti i sve veći značaj individua, posebno kroz organizaciju i širenje svojih stavova i ideja kroz globalne mreže, kao što se to nedavno desilo u sjevernoj Africi, kada su, kako se navodi, putem Facebooka organizovani protesti i građanske demonstracije, koji su doveli do rušenja režima. Ovome treba dodati i zapažanje iz studije da će srednja klasa, posebno na Istoku, igrati sve veću ulogu i preuzimati sve više moći.
Zanimljivo je, takođe, da studija upozorava i na moguću zloupotrebu interneta od strane demokratskih država, ali i autoritativnih režima u svrhu motrenja i nadgledanja svojih građana.
Slabljenjem značaja Bliskog istoka kroz smanjenje zavisnosti od energenata koji dolaze s tog prostora će, kako se ističe, dovesti do sve manje uloge islamskog terorizma. Terorizam će, kako se navodi, sve više prelaziti u formu sofisticiranog terorizima s ciljem sabotaža globalnih sistema.
"Kako smrtonosne i destruktivne tehnologije budu sve više dostupne pojedincima, tako će eksperti u oblastima poput informacionih tehnologija nastojati prodavati svoje usluge onom ko više plati, uključujući i teroriste, čiji će fokus sve manje biti izazivanje masovnih žrtava, a sve više stvaranje globalnih ekonomskih i finansijskih turbulencija", ističe se u procjeni.
Bliski istok bi mogao ići i u smjeru smirivanja, a najviše će zavisiti od budućih kretanja u Iranu - da li će u toj zemlji prevagu odnijeti demokratske snage zainteresovane za saradnju sa svijetom ili režim čiji će interes biti širenje nuklearnih potencijala. Razvoj događaja u Iranu i Sjevernoj Koreji će, prema njihovom mišljenju, imati ulogu u kretanju budućih terorističkih tendencija.
"Iran i Sjeverna Koreja mogu biti okidač koji će aktivirati interes za nuklearno oružje kod drugih zemalja. To može dovesti do rasta interesa za oružjem za masovno uništenje, a erozija Sporazuma o smanjenju nuklearnog oružja može izazvati slom međunarodnog sistema", upozorava se.
U najgorem scenariju, ovo može dovesti i do porasta prijetnji ratova između država, unutar država, ali i između grupa država.
"Čitav spektar različitih vrsta oružja, posebno visokopreciznih projektila, mogućnosti koje pružaju informacione tehnologije i biološkog oružja, biće sve više dostupni. Pojedinci i manje grupe će moći korištenjem ovih tehnologija biti u mogućnosti da izazovu nasilje velikih razmjera, što je ranije bio monopol država", navedeno je u studiji.