RIM - Poznati katolički teolog Hans King ocijenio je da bivši papa Jovan Pavle Drugi, koji je u nedjelju proglašen za blaženog, "ne može biti uzor katoličkim vjernicima", jer je "iskazivao autoritarnost i nipodaštavao je prava žena u crkvi", prenosi danas Vjerska-informativna agencija (VIA).
King se pita kako to da nasljednik kanonizuje svog prethodnika.
"Vremena su u Rimu sada kao u vrijeme Cezara, koji su svoje prethodnike proglasavali za božanstva", ocijenio je švajcarski teolog.
Papa Benedikt XVI se ponio kao "apsolutistički vladar, kršeći crkveno pravo", dodao je on.
King je naveo da je i on sam bio žrtva "inkvizicije pape Jovana Pavla", jer mu je 1979. oduzeo dozvolu da drži predavanja kao profesor teološkog fakulteta.
"Papa je bio netolerantan i nespreman na dijalog, a njegovo ponašanje prema teolozima oslobođenja Južne Amerike je sve samo ne ono što se očekuje kao hrišćanski primker", rekao je King.
Hans King, vršnjak pape Benedikta XVI, s kojim je u isto vrijeme predavao na Teološkom fakultetu u Tibingenu, u crkvenim krugovima Zapada smatra se "jednim od najznačajnijih teologa današnjice". Već decenijama osporava katoličku dogmu o nepogrešivosti pape u vjeroučenju.
Zadužbinu Svetski Etos (Weltethos) osnovao je 1995. Ona daje značajan doprinos upoznavanju svjetskih religija. King smatra da bez mira između religija nema svjetskog mira. Osim toga, on odbacuje celibat, zabranu abortusa i zabranu rukopolaganja žena za sveštenice.
Zagrebački "Večernji list" u komentaru postavlja pitanje šta je ostalo za danas i za buduće vrijeme iza pontifikata pape Jovana Pavla Drugog.
"Teško je definitivno zaključiti koji je trajan trag ostavio njegov pontifikat jer je bio prožet snažnim kontradikcijama. Imao je žestokih protivnika, ne samo protivcrkvene socijalne progresiste nego i u crkvi, među nestrpljivim reformistima i među tradicionalistima. Bio je 'svjetski župnik' jer je posjetio 130 zemalja. Mnogi su ga slušali, malo ih je koji su ga poslušali", piše list.
Jovan Pavle Drugi je imao "fabriku svetaca" iz koje je izašlo 482 svetaca i 1.338 blaženih. Papa je "formiran u doba Drugog svjetskog rata i nacističkog holokausta, zatim staljinističkog terora", navodi zagrebački dnevnik.
Nekoliko uglednih njemačkih listova se čudi da je do beatifikacije došlo tako brzo, samo šest godina poslije smrti pape Jovana Pavla Drugog.
"Papa je izdao siromahe, nije kritikovao tada brojne vojne diktature u Južnoj Americi. Za svetitelje proglašavao je 'pogrešne', na primjer osnivača 'Opus Dei' Hose-Marija Eskriva", piše nedjeljnik "Der Spiegel".