PRAG - Češki predsjednik Vaclav Klaus bi volio da se njegova zemlja trajno oslobodi obaveze da uvede evro, prenijeli su češki mediji.
"Ako bih imao nešto novo javno da zatražim, to bilo jedno opt-aut (opt-out) od naše obaveze da uvedemo evro. Ali toga se vlada boji", rekao je Klaus poslije susreta sa češkim ambasadorima.
Opt-aut je trajno izuzeće od pravila Evropske unije (EU) za zemlju članicu. Opt-aut za uvođenje evra imaju Danska, Velika Britanija i Švedska, koje ne moraju da prihvate zajedničku evropsku valutu. Za ostale zemlje EU važi obaveza da prihvate zajedničku valutu kada ispune tražene kriterijume.
Klaus je naveo da je problematika evra "pogrešno primjenjena" na Grčku. Prema njemu, za prijem Grčke u zonu evra nisu zaslužni sami Grci.
"To su izdejstvovali oni koji su najterali Grčku u zonu evra i koji su je u nju primili. U tom smislu, najveća odgovornost je na strani zemalja zone evra i Evropske unije uopšte", rekao je Klaus.
Grčka je prošle godine bila prva zemlja zone evra koja je od međunarodne zajednice zatražila pomoć kako bi izbjegla rizik od bankrotstva. Od evropskih partnera i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Grčka treba postepeno da dobije zaštitni paket od oko 220 milijardi evra.
"Takozvana pozajmica Grčkoj nije ona vrsta pomoći koja je toj zemlji potrebna. To nije isplativo. To je poklon koji Grčkoj ne može da pomogne, a koji će je, naprotiv, odvesti još dalje od toliko potrebnog stvarnog rješenja", upozorio je češki predsjednik.
Prema Klausu, eventualno smanjenje broja zemalja zone evra o kom se spekuliše upravo u vezi sa Grčkom, ne bi bilo nikakva katastrofa.
"Zajedno sa svima vama preživio sam raspad čehoslovačke valutne zone i to nije izazvalo nikakvu katastrofu. Fraze da bi to izazvalo paniku su pogrešne. To bi, naprotiv, pokazalo da je EU u stanju da nešto uradi. Panika danas nastaje zbog toga što se - ne radi ništa", rekao je Klaus.
Klaus, uvaženi ekonomista, ali i poznati evro skeptik, ranije je rekao da je projekat evra rizičan politički, a zatim i ekonomski projekat, pri čijem nastajanju nisu uzeti u obzir jednostavni ekonomski argumenti i teorije. On je napomenuo da će evro preživjeti sadašnje probleme sa dugovima, ali po cijenu stvaranja budžetske i političke unije, što će dovesti do gubitka demokratskih principa.
Zona evra, koja ima 17 članica, susreće se posljednjih mjeseci sa krizom zbog teškoća sa dugovima nekih zemalja članica. Finansijska tržišta imaju izvjesne sumnje u pogledu rješavanja krize, pa je posljednjih nekoliko sedmica zavladala nervoza, koja je početkom avgusta na nekoliko dana prešla u paniku, što je dovelo do naglog pada na svim većim berzama.