VAŠINGTON - Po povratku u Vašington iz Kopenhagena američki predsjednik Barak Obama kazao je da sporazum o klimatskim promjenama, u čijem je postizanju posredovao, predstavlja prelomni trenutak u nastojanjima da se kontroliše globalno zatopljavanje, ali da on nije dovoljan.
Obama je kazao da svijet treba nadograđivati na zamahu koji je postignut novim sporazumom. Obećao je da će pojačati razvoj ekonomije čiste energije u SAD, što će, kako kaže, koristiti podjednako i okolini i ekonomiji.
Glavni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun kazao je da je na pregovorima o klimatskim promjenama u Kopenhagenu postignut sporazum. Međutim, gotovo 200 zemalja koje su prisustvovale konferenciji pristale su samo "uzeti na znanje" neobavezujući sporazum koji je isposredovao Obama. Ban Ki Mun ipak kaže da je to dovoljno da sporazum iz Kopenhagena ima trenutne operativne učinke.
Sporazum poziva svaku zemlju da podnese planove za smanjivanje ispuštanja ugljen-dioksida kako bi globalno zatopljenje bilo ograničeno na ispod dva stepena Celzijusa.
Njemačka kancelarka Angela Merkel podržala je usvajanje neobavezujućeg sporazuma i odbacila kritike da dogovor nije produktivan.
"To je prvi korak ka novom svjetskom klimatskom poretku, ništa više od toga, ali i ništa manje. Oni koji kritikuju Kopenhagen pomažu onima koji žele blokadu, a ne napredak", rekla je Merkelova.
Usvajanje sporazuma, poslije dvije sedmice teših razgovora, u široj javnosti je osuđeno kao nametanje dokumenta koji krši principe demokratije UN. Sporazum je u posljednjem trenutku sastavila manja grupa zemalja koju čine SAD, Kina, Indija, Brazil, Južnoafrička Republika i velike evropske zemlje, kada je postalo jasno da bi samit mogao da bude okončan neuspjehom.
Azijske zemlje pozdravile su usvajanje sporazuma, dok je zvanična Moskva izrazila nezadovoljstvo rezultatima proteklog samita u Kopenhagenu.