VAŠINGTON - Ovo sedmična posjeta predsjednika Francuske, Emanuela Makrona predsjedniku Bajdenu ima ciljeve. Francuz želi znati može li Bajden ponuditi jeftiniji gas i evropski pristup obilatom programu američkih subvencija za zelene industrije. Ako Bajden to ne može omogućiti i ako po tom pitanju ne smije popustiti, transatlantski trgovački biće više-manje neizbježan.
Ovosedmična posjeta francuskog predsjednika Macrona Vašingtonu izgleda kao posljednji veliki diplomatski gala događaj na kojem bi Evropa mogla uvjeriti Bajdena da izbjegne trgovački rat s Evropskom unijom.
Makron će dobiti svoju ceremoniju, smoking, uživajući u svoj pompi "posttrampovske" državne posjete Vašingtonu, ali ispod sve te buke egzistira vrlo jasna lista želja koje mora uručiti američkom predsjedniku.
Argument iz evropskog tabora je da Amerika mora pokazati veću solidarnost s Evropom koja nosi ekonomski teret krize u Ukrajini. Osim činjenice što su cijene energenata daleko više od onih u SAD-u, Evropljane ljuti što će vašingtonski paket subvencija odvući ulaganja iz Evrope. Velike nacije koje proizvode automobile poput Francuske i Njemačke bijesne su jer će američki Zakon o smanjenju inflaciju afirmisati, smatraju, potencijalno nezakonite podsticaje za kupovinu tamošnjih električnih vozila.
U pozadini rastuće frustracije da Amerika profitira od rata, Makron je već optužio SAD za "agresivan" protekcionistički pristup i "neprijateljske" cijene gasa.
"Bajden mora uzeti u obzir šta će se dogoditi nakon rata u Ukrajini. Evropska unija snosi najveći teret sankcija", priča za "Politico" jedan zvaničnik iz Jelisejske palate. "Postoji rizik da će se neravnoteža pogoršati jer EU plaća više cijene energije, a SAD preduzima mjere za podsticanje ulaganja u industriju."
Ključni napredak koji Makron hoće ostvariti jest da i evropski saveznici ugovorima mogu dobiti ista prava o subvencijama kao američke, kanadske i meksičke kompanije. S plinom će biti teže jer cijenu određuje tržište, ali iz Pariza poručuju da Bajden ima niz "opcija" i kada je o tome riječ.
Hoće li Amerikanci - čija ravnodušnost prema evropskim nevoljama ne prolazi nezapaženo - sada najednom uvažiti poruke koje se čuju iz Pariza, nije sigurno.
Najstariji saveznici
Na mnogo se načina Makronova posjeta SAD-u smatra povratkom u normalu nakon turbulentnih Trampovih godina i žestoke diplomatske svađe koju je izazvao odbrambeni pakt AUKUS prošle godine kada se Australija povukla iz višemilijarderskog ugovora o podmornicama s Francuskom kako bi umjesto toga kupila američke podmornice na nuklearni pogon.
Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Iv Le Drian okarakterizovao je taj potez kao "nož u leđa", a u svađi koja je uslijedila, Francuska je opozvala svog ambasadora u SAD-u.
Ali, dvije su nacije od tada popravile odnose i blisko su povezane oko krize u Ukrajini, čineći centralni dio međunarodnog fronta protiv Putina. U pregledu državne posjete francuskog predsjednika, Džon Kirbi, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, naglasio je dugu istoriju bliskih odnosa između Sjedinjenih Država i njihovog najstarijeg saveznika.
"Ovo je prilika da se istakne temeljna komponenta pristupa ove administracije vanjskoj politici, a to je kroz savezništvo", rekao je Kirbi novinarima, prenosi "Politico".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.