BEOGRAD - Prijedlog reforme penzionog sistema u Francuskoj, koji je izazvao velike proteste, ulazi u odlučujuću raspravu u parlamentu, a jedan od ključnih faktora za rješenje može da bude i to kako će se ponijeti ljevičarske stranke, rekao je danas za "Tanjug" istoričar i gostujući profesor na Sorboni, Stanislav Sretenović.
On kaže da je pitanje da li će ljevičari, prije svega okupljeni oko Žan-Lik Melanšona, uspjeti da drže na određenoj distanci ekstremiste u svojim redovima i prihvate pravila parlamnetarne borbe.
"Ipak, mislim da Francuska ima dovoljno tradicije i institucionalnog kapaciteta da nađe kompromis između vladajuće većine i sindikata, s tim da će možda morati i da dođe do modifikacije prijedloga", kaže Sretenović.
Dodaje da to će se to vidjeti već u sredu, kada zakon dolazi u parlament.
"Vlada nema većinu, ali radi da kod centrističkih i umjereno desničarskih partija dobije dovoljno glasova za prijedlog reformi", kaže Sretenović.
On smatra da aktuelni protesti ne održavaju borbu klasa, niti da se radi o nekakvom predrevolicionarnom stanju.
"Činjenica je da je veliki broj ljudi protiv ove reforme, između milion i tri miliona, što defintivno ukazuje na to da postoji nezadovoljstvo u određenim sektorima, ali se s druge strane mnogi se ne slažu sa ovim metodama i instistiraju na inistitucionalnom rješenju", navodi Sretenović.
Ističe da je suština razloga koji su doveli do protesta u Francuskoj to da se ljudi plaše da će raditi više za manje novca.
"Postoje i grupe koje se bore i za ravnopravnsot polova u pogledu određivanja penzija, a ima i straha od privatizacije određenih sektora", napominje Sretenović.
Primjećuje i da se učesnici protesta sve više udaljavaju od osnovnih zahtjeva - da ne bude usvojeno podizanje starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.
"Minimalne penzije kreću se od 1.500 evra pa naviše, ali i troškovi u posljednjem periodu sve više rastu, pa se ljudi plaše da će biti još manje nakon reformi", kaže Sretenović.
Napominje da se osam sindikata udružilo i stiglo do umjerenog cilja, to jest da razgovarju s predsjednikom Emanuelom Makronom, koji im je odgovorio u pisanoj formi.
Kao jedan od problema naveo je nedovoljnu komunikaciju između predlagača zakona i građana, kojima očigledno nije dobro objašnjeno šta ta reforma znači za njih kao pojedince.