Svijet

Ko će biti na čelu njemačke prijestonice?

Ko će biti na čelu njemačke prijestonice?
Foto: Michael Bußmann/Pixabay | Ko će biti na čelu njemačke prijestonice
N.N.

Pored izbora za Bundestag u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji i u Berlinu u nedjelju se održavaju i pokrajinski izbori, u prijestonici i referendum. SPD je favorit na sjeveroistoku, u glavnom gradu je situacija manje izvijesna.

Nikada u istoriji Berlina u tom gradu nije istovremno bilo toliko izbora kao 26. septembra 2021. Građani s pravom glasa biraju sa dva glasa poslanike Bundestaga, sa dva glasa poslanike u svom gradu koji ima i status pokrajine, i odlučuju na referendumu da li žele da se velikim stambenim korporacijama - uz odgovarajuću naknadu - oduzmu stanovi.

U Meklenburgu Prednjoj Pomeraniji se u nedjelju pored saveznih, takođe sprovode i pokrajinski izbori.

Berlin - Ko će biti na čelu njemačke prijestonice?

Grad-pokrajina Berlin ima nešto više od 3,7 miliona stanovnika od kojih 2,4 miliona ima pravo glasa. Gradski parlament se bira svakih 5 godina i posljednji put je to bilo 2016. Te godine 18. septembra izabran je parlament sa 160 poslanika i Vlada koju na čelu sa Mihaelom Milerom (SPD) čini koalicija SPD, Zeleni i Ljevica.

Slično izborima za Bundestag, unaprijed se zna da sadašnji šef Vlade Berlina neće ostati na toj funkciji: poslije sedam godina, Mihael Miler (SPD) povlači se sa mjesta gradonačelnika njemačke prijestonice - kandidovao se za Bundestag. Ali, pored toga što niko neće u koaliciju sa desnim populistima Alternative za Njemačku (AfD) to je jedino što je izvijesno na ovim izborima.

Zelenima, koji su na anketama u Berlinu vodili praktično od 2018. nedjeljno veče bi moglo da donese gorko razočaranje. Jer raspoloženje prema toj stranci u Berlinu počelo je da se kvari sredinom avgusta, vjerovatno poneseno trendom u cijeloj zemlji. Glavna kandidatkinja Betina Jaraš tako jedva još može da računa da će dobiti više glasova od glavne kandidatkinje socijaldemokrata - Franciske Gifaj.

Prema anketama, SPD može da računa na 22 odsto, Zeleni 19 odsto, CDU 17 odsto, Ljevica 13 posto, AfD devet posto i FDP na sedam posto glasova birača.

To znači da aktuelna koalicija SPD, Ljevice i Zelenih ima jasnu većinu, ali će takođe vjerovatno biti moguće i druge tročlane koalicije, na primjer između SPD, CDU i FDP.

Glavni kandidat CDU Kai Vegener čak se još uvijek nada će moći da preuzme kormilo u prijestonici. Na čelnu poziciju u Berlinu ne računa glavni kandidat Levice Klaus Lederer, koji kao sadašnji senator za kulturu spada među najomiljenije političere u tom gradu - jer njegova stranka vjerovatno neće osvojiti dovoljno glasova.

SPD - jak i uzdržan

Iako je nastavak aktuelne koalicije moguć - to nije dogovoreno. Zeleni i Ljevica su se unaprijed izjasnili za nastavak saradnje - ali ne i Socijaldemokrate. Prije svih to nije htjela Francisika Gifaj. Čini se da je ona više na liniji CDU kada je u pitanju transportna i stambena politika ili unutrašnja bezbjednost, a u predizbornoj kampanji napadala je Zelene ili Ljevicu.

Interesantno u vezi sa ovim jeste to što izgleda da Franciski Gifaj nije naškodila afera u vezi sa plagijatom njene doktorske teze. Slobodni univerzitet u Berlinu oduzeo joj je titulu doktora, a očekujući tu odluku, Gifaj je već u maju podnijela ostavku na funkciju Savezne ministarke porodice - na kojoj je bila tri godine. Istovremeno, jasno je stavila do znanja da neće odustati od ambicija u pokrajnskoj politici koje je najavila još 2020. i u tome dobila podršku svoje stranke u Berlinu.

Referendum o "eksproprijaciji" korporacija vlasnika stanova

U Berlinu se 26. septembra održava i referendum o eksproprijaciji velikih stambenih korporacija. Inicijatori i pristalice ovog referenduma vjeruju da se stalno i veliko povećanje stanarina u glavnom gradu može zaustaviti pretvaranjem imovine kompanija sa više od 3.000 stanova iz privatne u "društvenu imovinu" uz odgovarajuće obeštećenje vlasnika.

Smatra se da referendum ima šanse da uspije, jer je politika stanovanja jedno od najvažnijih i najžešće raspravljanih političkih pitanja u gradu. Međutim, i ako uspije, to ne znači da će automatski uslijediti eksproprijacija korporacija jer birači ne glasaju o prijedlogu zakona. Ljevica je inicijator ovog referenduma, a i Zeleni su uglavnom za, dok su SPD i opozicija protiv.

Meklenburg Prednja Pomeranija - jasna prednost za SPD

Pokrajina Meklenburg Prednja Pomeranija ili Meklenburg Zapadna Pomeranija na krajnjem sjeveroistoku Njemačke je najrjeđe naseljeno područje ove zemlje - sa samo 69 ljudi po kvadratnom kilometru. Ima ukupno nešto više od 1,6 miliona stanovnika i tako se među 16 saveznih pokrajina nalazi na 14. mjestu, a po površini na 6. mjestu. Najveći grad je Rostok, a glavni grad je Šverin. Na ovim izborima pravo glasa ima oko 1,3 miliona ljudi.

Na posljednjim pokrajinskim izborima koji su održani 4. septembra 2016. u parlament je izabran 71 poslanik, a koalicionu Vladu SPD i CDU predvodi premijerka Manuela Švezig (SPD).

Uoči izbora socijaldemokrate i premijerka Manuela Švezig djeluju kao sigurni pobjednici: ankete predviđaju 39 do 40 posto glasova za SPD što je daleko ispred konkurencije, uključujući i dosadašnjeg koalicionog partnera CDU, koji se bezupješno trudi da prekine više od dvije decenije nadmoći socijaldemokrata i može da računa na samo oko 14 odsto glasova.

Uprkos svim sukobima u stranci, desničarski populisti AfD i njihov glavni kandidat Nikolaus Kramer mogli bi da dobiju 16 odsto glasova, Ljevica 11 posto, Zeleni 7 posto. Liberali (FDP) imaju oko 5,5 odsto podrške i moraće da se bore za ulazak u ovaj parlament.

Sudeći po ovim rezultatima, moguć je nastavak sadašnje koalicije SPD i CDU kao i nova - stara koalicija SPD i Ljevice koja je već postojala od 1998. do 2006. godine.

Aktuelna premijerka Manuela Švezig ima podršku 67 odsto ispitanika, daleko ispred glavnog kandidata CDU Mihaela Zaka (12 odsto). Švezig je više puta uoči izbora rekla da može dobro vlada i sa jednim i sa drugim partnerom, (CDU i Ljevica) te da je njen cilj da ponovo postane premijerka na čelu stabilne koalicije i nastavi razvoj Meklenburga Prednje Pomeranije.

(DW)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije