LOS ANĐELES - Muslimanskog sveštenika Fetulaha Gulena koji godinama živi u SAD, predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan smatra svojim zakletim neprijateljem.
Čim je stigao na aerodrom u Istanbulu u subotu poslije pokušaja puča, Erdogan je optužio Gulena i njegov pokret Hizmet da stoje iza pokušaja njegovog svrgavanja sa vlasti, što je Gulen negirao.
Gulen, 75-godišnji muslimanski propovjednik, od 1999. godine živi u Pokonosu, planinskoj oblasti u američkoj saveznoj državi Pensilvaniji, na sjeveroistoku SAD.
On je na čelu pokreta Hizmet (Služba, u prevodu sa turskog), veoma uticajnog u Turskoj, čije se vjerske škole, nevladine organizacije i kompanije nalaze širom svijeta.
Hizmet je, po riječima Sema Brenana iz američkog Centra za strateške i međunarodne studije, sličan američkim Mormonima po misionarskom mentalitetu, preduzetničkom duhu i unutrašnjoj poslovnoj saradnji, kao i po posvećivanju mnogo vremena i sredstava služenju zajednici.
Gilen je u subotu ujutro osudio pokušaj puča kojeg je Erdogan nazvao "pobunom u kojoj paralelna država ima svoj udio", direktno time aludirajući na Gulena.
Na pitanje novinara "Njujork tajmsa" (New York Times) da li su neke od njegovih pristalica učestvovale u pokušaju vojnog udara, Gilen je odgovorio da ne zna ko su njegove pristalice i da ne može da govori o njihovoj umiješanosti, jer 30 godina živi daleko od Turske.
On je takođe ocijenio da je "moguće" da je sam Erdogan inscenirao puč, ali je odbio da "iznosi optužbe bez dokaza".
"Neki lideri organizuju lažne samoubilačke napade da bi učvrstili svoju vlast i imaju u glavi takav scenario", rekao je Guilen.
U intervjuu za britanski "Gardijan", Gulen je naveo da "postoji mogućnost da je pokušaj puča lažiran kako bi za njega bili optuženi sljedbenici Hizmeta".
Erdogan i Gilen bili su saveznici dok je turski predsjednik pomoću imamovog uticaja učvršćivao svoju vlast, ali je Gulen postao "državni neprijatelj broj jedan" poslije korupcionaškog skandala 2013. godine, koji je dirnuo u Erdoganov intimni krug.
On je optužio Gilena da vodi "paralelnu državu" uperenu protiv njega, što Gulenove pristalice negiraju.
Gilen je 1999. otišao u SAD pošto je u Turskoj optužen za izdaju, i živi povučeno, rijetko se pojavljuje u javnosti i skoro nikada ne daje intervjue.
Njegov pokret je mješavina sufističkog misticizma i međuljudske harmonije, zasnovane na islamu. On propovjeda otvorenost religije ka obrazovanju i nauci, kao i medjuvjerskom dijalogu, zbog čega ima milione sljedbenika, ali izaziva i sumnjičavost zagovornika sekularizma u Turskoj.
Erdogan je nakon razlaza sa Gulenom uklonio pristalice Hizmeta iz vojske i zatvorio njegove škole, a otpustio je i više hiljada policajaca.
Turska agencija Anadolija navodi da je oko 1.800 osoba, među kojima i 750 policijskih oficira i 80 vojnika, uhapšeno u poslednje dvije godine, u sklopu kampanje protiv Gulenovog pokreta, a 280 i dalje u zatvoru čeka suđenje.
(B92)