MOSKVA, TBILISI - Političke tenzije zbog sukoba na Kavkazu ne smiruju se. Gruzija i Rusija, ali i Vašington i Moskva, razmjenjuju oštre optužbe o tome ko je kriv za rat.
Predsjednik Gruzije Mihail Sakašvili tvrdi da ruske snage drže trećinu gruzijske teritorije i traži pomoć međunarodne zajednice. U Tbilisi je doputovala državni sekretar SAD Kondoliza Rajs kako bi Sakašvilija ubijedila da potpiše mirovni sporazum, kojim bi se Rusija obavezala na povlačenje snaga iz Gruzije, ali bez većeg zadiranja u status Južne Osetije i Abhazije, pošto SAD smatraju da je pitanje teritorijalnog integriteta te države riješeno ranijim rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
"Pokušaćemo da ozvaničimo prekid vatre, jer nam je cilj da izdejstvujemo primirje i ubijedimo Ruse da se što prije povuku", rekla je Rajsova, čija posjeta predstavlja još jednu potvrdu američke podrške Tbilisiju i Sakašviliju.
Francuski plan, koji je u Tbilisi donijela Rajsova, uključuje zadržavanje ruskih snaga u Južnoj Osetiji i njihove povremene patrole u "zoni bezbjednosti", koja bi se prostirala desetak kilometara duž granice tog regiona. Suverenitet i teritorijalni integritet Gruzije našao se na ozbiljnom testu izdržljivosti, pošto su i Abhazija i Južna Osetija već pozvale na "kosovski presedan", što je zdušno podržala i Moskva, naglašavajući da će ta dva regiona, poslije nedavne ofanzive snaga vlasti u Tbilisiju, biti teško natjerati da ostanu u sastavu te države. Rajsova je u Tbilisi doputovala svega 24 časa nakon posljednjih obračuna ruskih i gruzijskih snaga, ali i u trenutku kada je Gruzija pokrenula široku diplomatsku i medijsku ofanzivu zbog činjenice da su ruske snage, suštinski, kontrolišući trećinu teritorije, prekinule komunikacije između zapada i istoka te države.
"Rusi pokušavaju da opravdaju invaziju i legalizuju svoje prisustvo u Gruziji", rekao je Sakašvili. Gruzija će "ne samo sačuvati državnost, već i izbaciti ruske snage van Gruzije po svaku cijenu", kazao je on, naglasivši da "ne namjerava da ide ni na kakve kompromise s Putinovim režimom".
Tvrdeći da se Rusija spremala da proguta Gruziju, Sakašvili je rekao da se Gruzija nikada neće složiti da da centimetar svoje teritorije.
Zagrijavanje diplomatske političke scene, kojoj se posjetom ljetovalištvu Soči pridružila njemačka kancelarka Angela Merkel, prati i talas optužbi Rusije na račun namjera Vašingtona, uključujući "tajanstvenost američkih humanitarnih pošiljki Gruziji", te jednako nerasvijetljen arsenal naoružanja proizvedenog u SAD, koji su Rusi otkrili u gradu Senaki, nedaleko od abhazijske granice.
Odmah po dolasku u Soči, Merkelova je, ruskom predsjedniku Dmitriju Medvedevu, rekla da se njegove snage moraju povući iz Gruzije, kao i da je reakcije Moskve na događaje u susjednoj državi bila "neodgovarajuća".
Medvedev je, pak, upozorio da Abhazija u Južna Osetija, poslije netom okončanog konflikta, neće moći da ostanu unutar Gruzije. Ruski predsjednik je rekao da će Rusija jednako reagovati, ako se oružne snage te države nađu na meti napada. "U to ne treba sumnjati", rekao je Medvedev.
Rusija je, istovremeno, uzvratila udarac optuživši Vašington da je inscenirao krizu u Gruziji kako bi našao opravdanje za raspoređivanje protivraketnog štita u Poljskoj i Češkoj Republici.
Rat u Gruziji, suštinski, prenio se na nekoliko problema koji nemaju obavezno nikakve veze s krizom na Kavkazu, uključujući američka nastojanja da po svaku cijenu razmjeste skup i nedokazano efikasan sistem u istočnoj Evropi, iransku nuklearnu krizu i, neminovno, nastavak krize nastale jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova.
U međuvremenu, Gruzija je zatražila od Međunarodnog suda pravde da "odmah naredi Rusiji da zaustavi narušavanje ljudskih prava etničkih Gruzijaca", optuživši Rusiju da je "narušila antidiskriminacionu konvenciju, intervenišući u Osetiji i Abhaziji u periodu od 1990. do 2008".