Svijet

Ko je zaslužan za dolazak Angele Merkel u Srbiju

Ko je zaslužan za dolazak Angele Merkel u Srbiju
Foto: Tanjug/Monika Skolimowska/dpa via AP | Ko je zaslužan za dolazak Angele Merkel u Srbiju
N.N.

Manje od dvije nedjelje prije izbora za Bundestag, njemačka kancelarka putuje u Beograd i Tiranu. To pokazuje koliku važnost Angela Merkel pridaje tom regionu. Za takav njen angažman najviše je zaslužan jedan diplomata.

Angela Merkel 13. i 14. septembra putuje na zapadni Balkan, posljednji put kao kancelarka. U Tirani se 14. septembra sastaje sa premijerima šest zemalja tog regiona, a prije toga želi da svrati u Beograd i sastane se s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Kako je potvrdila Martina Fic, zamjenica portparola njemačke Vlade, kancelarka namjerava da se u Beogradu sastane i sa predstavnicima civilnog društva svih šest balkanskih zemalja, a u Tirani će biti organizovan ručak sa šefovima vlada svih zemalja zapadnog Balkana. Prije odlaska, kancelarka želi i da održi bilateralne razgovore s premijerima Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Prema diplomatskim izvorima iz Berlina, inicijator ovog putovanja bio je njemački ambasador u Pekingu Jan Heker, koji je nedavno iznenada preminuo. Heker je do kraja jula bio najbliži kancelarkin savjetnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku, a imao je i odlučujući uticaj na njemačku politiku prema zapadnom Balkanu.

Fokusiran na EU-perspektivu regiona

"Posebno se zalagao za EU-perspektivu zapadnog Balkana", napisao je u ponedjeljak na Twitteru njemački političar Mihael Rot (SPD), državni ministar za Evropu u Ministarstvu spoljnih poslova.

Vijest o iznenadnoj smrti pedesetčetevrogodišnjeg ambasadora rastužila je ne samo kancelarku i njene najbliže kolege, već i mnoge berlinske diplomate, novinare, ali i političare iz svijeta.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još istog dana je putem Twittera izrazio saučešeće i posebno pohvalio njegove sposobnosti i razumijevanje regiona.

"Nemačka je izgubila velikog diplomatu, a Srbija velikog prijatelja", napisao je Vučić.

Prema diplomatskim izvorima iz Berlina, albanski premijer Edi Rama uputio je kancelarki dugačko pismo saučešća, a ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani ocijenio je da se preminuli njemački diplomata "neumorno angažovao za integraciju zapadnog Balkana u EU".

Saučešće su izjavili i bivši premijeri Kosova Avdulah Hoti i Ramuš Haradinaj koji su ga opisali kao "prijatelja Kosova".

Stop za ideje o prekrajanju granica

Jank Heker, ranije sudija, bio je u martu 2018. tek nekoliko mjeseci na funkciji kancelarkinog savjetnika, kada je iskazao posebno interesovanje za zapadni Balkan i otputovao tamo.

"Pomalo rezervisan, ali dobar slušalac i prije svega otvoren za svako mišljenje", tako ga opisuje jedan opozicioni političar iz regiona koji ga je sreo na tim putovanjima.

"Posebno ga je impresionirala otvorenost sagovornika i njihovo divljenje prema kancelarki Angeli Merkel", kaže za DW jedan visokorangirani diplomata iz Berlina. I dodaje da je on shvatio da je njemački glas veoma važan na zapadnom Balkanu.

U ljeto 2018. proces približavanja šest zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji našao se u zastoju zbog otpora Francuske. Zemlje zapadnog Balkana postale su nestrpljive.

Istovremeno, kružile su glasine o mogućim planovima za podjelu Kosova i novim granicama u regionu. Te ideje su, navodno, podržali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji predsjednik Kosova Hašim Tači, a ni tadašnja visoka predstavnica EU za spoljne poslove Federika Mogerini nije bila protiv planova.

Međutim, većina u regionu odbacila je ideju o povlačenju novih granica i upućen je glasan poziv kancelarki Merkel. Bio je to tretnutak za šatl-diplomatiju. U cilju priprema Berlinske konferenciju o zapadnom Balkanu zakazane za kraj aprila 2019, Jan Heker je sa svojim francuskim kolegom Emanuelom Boneom otputovao u Beograd i Prištinu.

To nije bio lak poduhvat, jer je, pored suprotstavljenih balkanskih političara, tu bio i Ričard Grenel, tadašnji ambasador SAD u Berlinu i specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trampa za zapadni Balkan. On je gurao balkansku agendu koja nije bila usklađena sa EU.

Na samitu 2019. u Berlinu nije bilo sporazuma, ali će on ostati upamćen kao mjesto na kojem su sa stola konačno sklonjeni planovi o povlačenju novih granica na Balkanu.

Odlazak prijatelja

Jan Heker je takođe bio taj koji je "u ime kancelarke" gurao imenovanje bivšeg njemačkog ministra za razvoj Kristijana Šmita za Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) - kako je to napisao sam Šmit na svom nalogu na Facebooku.

Bivši šef OHR-a Kristijan Švarc-Šiling tada je ocijenio da je to "povratak snažne predanosti Njemačke i EU Bosni i Hercegovini". Bila je to pobjeda EU i SAD nad Rusijom, koja je u UN u početku, kako se izrazio Švarc-Šiling, "torpedovala" Šmitovu kandidaturu.

Nije bilo predviđeno da kancelarkin bliski saradnik i savjetnik bude na ovom posljednjem putovanju na Balkan. Krajem avgusta Heker je preuzeo dužnost ambasadora Njemačke u Kini.

To što je Jan Heker umro tako neočekivano nakon samo dvije nedelje na funkciji, posebno je tužno, rekao albanski ambasador u Berlinu Artur Kuko: "On nije bio samo prijatna osoba, već je veoma dobro shvatao Balkan i bio je pravi prijatelj u pravom smislu te riječi, onaj koji ponekad kaže i neprijatne stvari. Nedostajaće nam taj glas."

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije