Građanski rat u Siriji, bjesni već sedam godina, a u njemu učestvuje puno aktera. Što domaćih, što stranih.
Kada se uzme u obzir sve što se dešava tamo od 2011. godine, ne može se reći da ti akteri imaju puno toga zajedničkog.
Krvoproliću se ne nazire kraj, iako Rusi i Amerikanci tvrde da su tu da prekinu to ratno ludilo. Iako, u pojedinim situacijama izgleda da se ne zna ko protiv koga ratuje u Siriji.
Sirijska vlada
Snage sirijskog predsjednika Bašara al-Asada kontrolišu većinu gusto naseljenih dijelova zemlje, uključujući glavni grad Damask, bivši privredni centar Alep na sjeveru i priobalna područja.
Asadove snage i saveznici šire područja pod svojim nadzorom, dijelom zahvaljujući snažnoj ruskoj intervenciji i podršci Irana.
Pobunjenici
Pobunjenici su gubitnička strana. Jedina pokrajina koju nadziru je Idlib, gdje islamističke snage, uključujući militante povezane s al-Kaidom, imaju glavnu riječ.
Kontrolišu i manja područja na jugu zemlje, kod granice s Jordanom. Enklava kod Damaska izložena je teškim napadima.
Pobunjenici su uglavnom ostali bez pomoći Zapada, a na sjeveru u velikoj mjeri zavise od Turske.
Islamska država
Takozvana Islamska država pretrpjela je velike gubitke na terenu i preostao joj je samo djelić teritorije kod granice s Irakom, te manja područja na jugozapadu zemlje, nedaleko od područja koja nadzire Izrael.
SAD, koji predvodi borbu protiv tih ekstremista zajedno s kurdskim kopnenim snagama, upozorava da bi se ona još mogla oporaviti.
Kurdi
Kurdi kontrolišu većinu granice s Turskom, ali ih trenutno napadaju turske snage kod sjeverozapadnog grada Afrina.
Kurdska Stranka demokratskog saveza (PYD) i njezini borci najučinkovitije su kopnene snage u borbi protiv Islamske države. Saveznici su SAD-a.
Ali, stranka je najvećim dijelom isključena iz političkih pregovora jer PYD ima veze s Radničkom strankom Kurdistana (PKK), koja je u Turskoj zabranjena.
Sjedinjene Države
Vašington predvodi međunarodnu koaliciju protiv Islamske države i podržava Kurde koji kontrolišu područja na sjeveroistoku zemlje, što ne odgovara Turskoj.
SAD imaju malo uticaja izvan kurdskog područja.
Rusija
Rusija najviše pomaže Asadu. Zračnu podršku njegovim snagama pruža od septembra 2015. godine, što je bio ključni faktor za njihov oporavak.
Napada Islamsku državu kao i druge pobunjeničke grupe. Moskva odnedavno igra ulogu mirotvorca u Siriji ne bi li privela kraju svoju vojnu akciju.
Ali vođenje pregovora s brojnim zaraćenim stranama uz istovremeno pružanje vazdušne podrške Asadu nije nimalo lak zadatak.
Iran
Teheran je odani prijatelj sirijske vlade. Iranci se bore zajedno s Asadovim vojnicima.
Hezbolah, šiitski pokret iz Libana koji finansira Iran, takođe se bori na Asadovoj strani.
Turska
Turska je ključni zaštitnik i finansijer sirijske opozicije, ali se nedavno posvetila rješavanju kurdskog pitanja iako ima snažne veze s Idlibom.
Turska je nedavno pokrenula ofanzivu na sjevernu regiju Afrin kako bi spriječila konsolidaciju Kurda u blizini svoje granice.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.