Svijet

Koga bi EU za njemačkog kancelara?

Koga bi EU za njemačkog kancelara?
Foto: Christian Lue/Unsplash | Koga bi EU za njemačkog kancelara?
N.N.

BERLIN - Možda nema zvaničnih izjava aktuelnih premijera zemalja Evropske unije, ali zato ima mnogo najrazličitijih spekulacija analitičara, upućenih i dobro obavještenih o tome ko bi bio dobar kancelar za ovu ili onu zemlju: sadašnji vicekancelar Angele Merkel i ministar finansija Olaf Šolc (SPD), favorit Merkelove Armin Lašet (CDU) ili kandidatkinja Zelenih Analena Berbok, inače prilično "anti-Merkel" orijentisana, ali koja, čini se više nema šanse.

Francuska

Emanuel Makron može da bude zadovoljan. Do trenutka kada će novi kancelar u Njemačkoj da formira koaliciju, francuski predsjednik će nesumnjivo biti najmoćniji političar u EU.

Njegova zemlja će, takođe, predsjedavati Savjetu EU u prvoj polovini 2022., a on će se zatim, već u aprilu, boriti za svoj ponovni izbor.

Buduća bivša kancelarka Angela Merkel Makrona je u dobroj mjeri ostavila kao ribu na suvom, kada je riječ o njegovim velikim evropskim vizijama.

Proširenje institucija EU i labava fiskalna politika s njom nisu bili mogući. Tek u senzacionalnom zaokretu po pitanju zajedničkih dugova EU u cilju obnove od korona-krize, dvoje tako različitih političara djelovali su skladno.

Ukoliko njemački kancelar postane Olaf Šolc, moglo bi da bude još teže trošiti zajednički novac. Uostalom, Šolc se ponosi time što je on taj koji je zaista smislio fond za izgradnju baziranog na dužničkoj bazi. Kandidat SPD ujedno dijeli Makronovu ideju o tome da je neophodan "evropski suverenitet" u odbrani, industrijskoj politici i zaštiti klime.

Ali to podržava i Armin Lašet. Kao i Šolc, i on je tokom predizborne kampanje posjetio Jelisejsku palatu i hvalio se kao da je neka mješavina Makrona i Merkel. On je iz Ahena, na krajnjem zapadu Njemačke, i Pariz mu je bliži od Berlina.

Francuski ministar za Evropu, Klemen Beune, u utorak je na "francusko-njemačku lokomotivu" EU zapisao trajno važeće načelo: "U Evropi nikada niste jaki ako ste sami (...) Ne možemo bez Njemačke, a Njemačka ne može bez nas.“

Drugim riječima, bez obzira ko postane kancelar, Pariz i Berlin će da rade zajedno. Usput, kandidatkinja Berbok nije željela da otputuje u Pariz.

"Jelisejska palata nije mjesto za izborne kampanje", rekla je Berbok.

Poljska

Mateuš Moravjeci se verovatno nervira što se "era Merkel" bliži kraju i što bi sada jači vjetrovi u smislu vladavine prava i vrijednosti, mogli da počnu da duvaju iz Berlina na istok. Poljski premijer nacionalno-konzervativne stranke PiS u stalnom je sporu s Evropskom komisijom i Evropskim sudom, jer su reforme pravosuđa u Poljskoj u suprotnosti sa zakonima EU.

Bivši savjetnik Moravjeckog, filozof i lobista Tomaš Kravlik, ocijenjuje za DW da će za Varšavu sada da bude teže, jer će nova vlada u Berlinu, bez obzira ko bude na njenom čelu, imati manje obzira.

Merkel je bila "žena koja razumije Poljake", žena s "uravnoteženim umom".

Evropska komisija će uskoro u Berlinu imati težeg saveznika, kaže Kravčik.

Kandidat CDU Armin Lašet posjetio je Poljsku tokom izborne kampanje i tamo promrmljao nešto o "praktičnim rješenjima" u sporu oko vladavine prava.

Sigurno je da "zelena" Analena Berbok sigurno podržala težak put svojih "zelenih" kolega u Evropskom parlamentu protiv politike u Poljskoj koja je sve više protiv LGBTQ-osoba. Ali Berbok bi za PiS istovremeno bila idealna na jednom drugom planu: ona je protiv njemačko-ruskog gasovoda Sjeverni tok 2, koji je Poljska oštro odbacila.

Lašet želi da ga stavi u funkciju, a Šolc govori o "završetku gradnje", ali i da "nam to zapravo i nije neophodno".

Socijaldemokrate ili konzervativci?

Socijaldemokratski lideri evropskih vlada, od Švedske, Finske i Danske, preko Malte, pa do Španije i Portugalije, radovali bi se kada bi Olaf Šolc nakon 16 godina "obojio Njemačku u crveno". To bi bio veliki podsticaj za evropske "socijaliste", koji su u posljednjih deset godina bili iscrpljeni, ali koji se polako ponovo uzdižu.

Nasuprot tome, za osam konzervativnih premijera EU bilo bi tužno ako najvećom državom EU više ne bi upravljali Demohrišćani.

Običan čovjek

A šta je sa običnim ljudima? Prema istraživanju "Evropskog savjeta za spoljne odnose", većina Evropljana voljela bi da Angela Merkel bude ta koja upravlja EU u izlasku iz krize, zato što se pokazala kao pouzdana.

Oni pouzdanost, ali i uzdržanu finansijsku politiku očekuju i od nove vlade Njemačke. Sve u svemu, Evropljani vide da se njemačko "zlatno doba" okončava.

Njemačka ostaje najveća, ekonomski najefikasnija i najuticajnija država-članica EU, bez obzira na to ko bude sjedio u kancelarskom kabinetu.

U razgovoru za DW, Janis Emanuilidis iz briselskog Centra za evropsku politiku smatra da neće doći do velikog niti do dramatičnog zastoja u njemačkoj politici prema EU.

"Bilo bi lijepo da postoji ideja o tome u kojem smjeru bi EU trebalo da se kreće, bila bi poželjna orijentacija. Nažalost, nisam baš siguran da će tako nešto doći od nove vlade u Berlinu", kaže Emanuilidis.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije