VAŠINGTON - Američki izborni sistem vrlo je komplikovan. Sve se svodi na tzv. neodlučne države ("swing states").
To su savezne države koje nemaju tradiciju glasanja za demokrate ili republikance i na dan izbora mogu okrenuti smjer.
Neke od tih države su velike poput Ohaja, Virdžinije ili Floride, nose veliki broj glasova i kandidati im u kampanji poklanjaju veliku pažnju. Primjerice, još nikad u istoriji kandidat nije postao predsjednikom, a da nije osvojio Ohajo. S druge strane, neke od država su relativno male i kandidati ih znaju zapostavljati.
Jedna od tih malih država (milion i 300 hiljada stanovnika) je Nju Hempšir, ali u ovoj kampanji nikako nije zapostavljen. U posljednjih 10 dana obojica kandidata ovdje su bila četiri puta. Nju Hempšir nosi najmanje, tek četiri tzv. izbornička glasa (electoral votes) no trka između Baraka Obame i Mita Romnija do te je mjere neizvjesna da upravo ta 4 glasa mogu biti presudna.
Neznatna prednost Obami
Američki analitičari daju neznatnu prednost aktuelnom predsjedniku. Kada ih pitate što je odlučujuća tačka kampanje, uglas odgovaraju superoluja Sendi koja je pomogla Obami jer je pokazao državničke sposobnosti.
Naglašavaju i jednu rečenicu koju je Obamin PR tim vrlo uspješno plasirao, a glasi: "Ovo nije referendum o stanju američke ekonomije već izbor između dva čovjeka". Kada se tako postave stvari, Romnju se glavni adut izbija iz ruku, a Obama se nameće kao taj čovjek koji bi ipak bio bolji izbor.
Amerikanci se spremaju na izrazito dugu noć. Neki kažu i da pobjednik možda neće biti poznat danima, što zbog komplikovanog izbornog sistema, što zbog još komplikovanijeg načina prebrojavanja glasova u pojedinim državama. Za pobjedu je potrebno 270 glasova, ko ih osvoji postaće američki predsjednik.
Mediji se čak bave i najnevjerojatnijim kombinacijama poput one da obojica kandidata dobiju po tačno 269 glasova. Jedan od amandmana Ustava propisuje da u tom slučaju odlučuju Kongres i Senat.