BEČ - Bivši izaslanik UN u pregovorima o statusu Kosova Alber Roan ocjenjuje da za secesionističke težnje u različitim zemljama Evrope postoje različite norme.
"Povodom događanja u Španiji postavlja se pitanje zbog čega razne težnje za nezavisnošću u Evropi bivaju različito ocjenjene. Zbog suprotnosti prava na samoopredjeljenje naroda i principa teritorijalnog integriteta država, međunarodno pravo ne raspolaže normama koje bi pravo na secesiju odobravale ili zabranjivale", navodi Roan.
Roan u autorskom tekstu u bečkom listu "Prese" ističe da zbog toga svaki slučaj mora biti ocjenjivan zasebno, pri čemu, kod prava na otcjepljenje treba polaziti od toga da li je neka manjina u sopstvenoj državi fundamentalno diskriminisana.
"Kosovo je u Jugoslaviji imalo dvostruki status - autonomne pokrajine Srbije i entiteta jugoslovenske federacije, sa sličnim pravima kao šest republika. Federalni status je nestao raspadom Jugoslavije, a dalekosežna autonomija ukinuta 1989. godine", navodi Roan.
On se poziva na referendum koji je albansko većinsko stanovništvo, navodi, sprovelo u septembru 1991. uz izlaznost od 87 odsto, sa 99 odsto podrške, i dodaje da su srpska manjina i vlada u Beogradu odbile referendum, a kao posljedica uslijedilo je "masivno tlačenje" Albanaca, koje on naziva "Kosovarima", te oružana borba protiv srpske vlasti.
Uslijedila je vojna operacija Srbije, a onda i međunarodne zajednice, koja je 1999. odlučila da sprovede vojnu intervenciju.
"Pod okriljem UN 2006. su počeli pregovori u Beču o konačnom statusu Kosova, a na osnovu prijedloga rješenja specijalnog izaslanika UN Martija Ahtisarija Priština je 2008. proglasila nezavisnost, koju je Srbija odbila, a Međunarodni sud pravde, na zahtjev za mišljenje koji je podnio Beograd, ocijenio da nije protivno medjunarodnom pravu", podsjeća Roan. Nijedna od tih okolnosti, kako podvlači, nema veze sa Katalonijom.
"Sopstvenim jezikom, identitetom i istorijom taj region pripada 'istorijskoj zajednici' Španije, ekonomski je visoko razvijen i raspolaže sveobuhvatnom autonomijom u donošenju zakona i upravljanju. Ako i pored toga dijelovi katalonskog društva traže nezavisnost, uzroci bi mogli biti visoki transferi prema španskoj državi, izražena katalonska nacionalna svjest i osjećaji da nisu dovoljno poštovani od strane Madrida", uvjeren je Roan.
On je kazao da, prema istraživanjima javnog mnjenja, oko 40 odsto Katalonaca podržava otcjepljenje od Španije, što odgovara i ishodu referenduma na kojem je izlaznost bila 42,5 odsto i podrška od 90,9 procenata, što, prema njemu, znači da je za otcjepljenje glasalo 37,8 odsto od ukupnog broja birača.
"Na osnovu haotičnih okolnosti pod kojima je održan referendum i brutalnog djelovanja španske policije ne mogu se donijeti pouzdani zaključci o stavu Katalonaca. Ne može se ni procijeniti da se radi o nalogu za jednostrano otcjepljenje sa katastrofalnim političkim i ekonomskim posljedicama po region. Sada bi bilo potrebno da na obje strane uslijedi deeskalacija emocija, a rukovodstvo Katalonije mora primiti k znanju da je za legalno otcjepljenje neophodna promijena španskog Ustava, koja može da se sprovede samo odlukom parlamenta u Madridu i referendumom u cijeloj Sspaniji", smatra Roan.
Španska vlada, koja, kako dodaje, nije pokazala nikakvu senzibilnost prema zahtjevima Katalonije ne smije problem prepustiti pravosudju i policiji, već mora da se trudi oko postizanja političkog rješenja.
Prema njegovim riječima bi španska vlada regionima trebalo da ponudi sveobuhvatnu reformu države u federalnom smislu i time tendencijama secesije oduzme "vjetar u jedra". "EU bi trebalo da odustane od uzdržavanja i pomogne objema stranama u pokretanju dijaloga", poručio je Roan.
Škotska, kako podsjeća, je isto tako dio jedne demokratske pravne države i članice EU, i raspolaže visokim stepenom autonomije, ali i pored toga tamo jedan dio stanovništva podržava nezavisnost.
"Međutim, Škotska, na osnovu sporazuma sa britanskom vladom, održala je referendum 2014. na kojem se, uz visoku izlaznost, samo oko 55 osto stanovništva izjasnilo za otcjepljenje. Trenutno ovo pitanje miruje zbog odluke o Bregzitu, i vjerovatno će od uslova za istupanje Velike Britanije iz EU zavisiti da li će podržavaoci nezavisnosti Škotske ponovo pokušati da pokrenu temu otcjepljenja", zaključuje Roan.