TEHERAN - Izrael tvrdi da je prilikom napada na Iran ciljao "srce" nuklearnog programa zemlje - uključujući njena postrojenja, fabrike balističkih raketa i najviše vojne komandante, iako su u njemu stradale desetine civila.
Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da je operacija "Uspon lava" bila "preventivna". Preduzeta je kako bi se spriječilo da Iran proizvede nuklearno oružje "veoma uskoro", prema riječima izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Do napada je došlo uprkos upozorenjima američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je rekao da bi intervencija mogla da "uništi" pregovore SAD o nuklearnom sporazumu sa Iranom, za koji se vjeruje da brzo unapređuje svoj nuklearni program.
Iranski lider se zakleo da će zadati "teške udarce" zbog napada i preko noći u petak je lansirao baraž raketa na Izrael, u kojima su ranjene desetine ljudi, da bi i u naredne dvije noći uslijedili jaki napadi.
Zato analiziramo kakve su vojne sposobnosti Irana i u kojoj mjeri predstavljaju značajnu prijetnju?
Korpus Čuvara Islamske revolucije
Poznatiji po svojoj skraćenici IRGC, Korpus Čuvara Islamske revolucije (ili Revolucionarna garda) osnovan je da pruži dodatnu zaštitu islamskom režimu 1979. godine i dominantna je grana iranskih oružanih snaga.
Revolucionarna garda, čijih je nekoliko visokih zvaničnika ubijeno u izraelskim napadima, nadgleda iranski program balističkih raketa.
IRGC, koja odgovara vrhovnom vođi Irana, ima oko 125.000 vojnika sa kopnenim, mornaričkim i vazdušnim jedinicama. Neki analitičari vjeruju da je taj broj mnogo veći.
Ona takođe komanduje vjerskom milicijom Basidž, dobrovoljačkom paravojnom formom lojalnom establišmentu koja se često koristi za suzbijanje antivladinih protesta.
Analitičari kažu da bi dobrovoljaca Basidž moglo biti u milionima.
Kuds snage su strana špijunska i paravojna jedinica IRGC-a koja snažno utiče na njene savezničke milicije širom Bliskog istoka.
IRGC, koju SAD klasifikuju kao terorističku grupu, želi da oblikuje Bliski istok u korist Teherana.
Godine 1982. osnovala je libanski Hezbolah kako bi izvezla iransku islamsku revoluciju i borila se protiv izraelskih snaga koje su iste godine izvršile invaziju na Liban.
Koji su vojni kapaciteti IRGC-a?
IRGC ima kopnene, vazdušne i pomorske kapacitete i nadgleda iranski program balističkih raketa, koji stručnjaci smatraju najvećim na Bliskom istoku.
Koristila je rakete da bi pogodila militante u Siriji i na sjeveru Iraka.
SAD, evropske zemlje i Saudijska Arabija okrivile su Iran za napad raketama i dronovima 2019. godine, koji je osakatio najveće svjetsko postrojenje za preradu nafte u Saudijskoj Arabiji. Iran je negirao ikakvu umiješanost u napad.
IRGC ima sopstveno obavještajno krilo i posjeduje opsežnu konvencionalnu borbenu opremu, što je pokazala učešćem u sukobima u Siriji i Iraku.
Stručnjaci vjeruju da njihove zalihe krstarećih i balističkih raketa imaju sposobnost i domet da pogode bilo koju metu u regionu Bliskog istoka.
Prema podacima Kancelarije direktora nacionalne obavještajne službe SAD, Iran je naoružan najvećim brojem balističkih raketa u regionu.
Šta se zna o iranskom raketnom dometu?
Poluzvanični iranski medij ISNA objavio je u aprilu prošle godine detalje o raketama za koje je rekao da mogu da dosegnu Izrael.
Među njima je bio i "Sedžil", koji je sposoban da leti brzinom većom od 16.000 kilometara na čas i ima domet od 2.400 kilometara.
Još jedan, "Heibar", ima domet od 2.000 kilometara, dok "Hadž Kasem" može da dosegne mete udaljene 1.370 kilometara.
Iran tvrdi da su njegove balističke rakete važna odvraćajuća i odmazdna snaga protiv SAD, Izraela i drugih potencijalnih regionalnih meta. Poriče da teži nuklearnom oružju.
Iran je ranije saopštio da je napravio napredni dron domaće izrade pod nazivom Mohadžer-10 sa operativnim dometom od 2.000 kilometara.
Iranci tvrde da može da leti do 24 sata sa teretom do 300 kilograma.
Ljeta 2023. godine, Iran je predstavio prvu hipersoničnu balističku raketu domaće proizvodnje, izvjestila je zvanična novinska agencija IRNA.
Hipersonične rakete mogu da lete najmanje pet puta brže od brzine zvuka i mogu da imaju složenu putanju, što ih čini teškim za presretanje.
Udruženje za kontrolu naoružanja, nevladina organizacija sa sjedištem u Vašingtonu, kaže da je iranski raketni program u velikoj mjeri zasnovan na sjevernokorejskim i ruskim dizajnima i da potpomognut iz Kine.
Navodi se da iranske balističke rakete kratkog i srednjeg dometa uključuju "Šahab-1", sa procjenjenim dometom od 300 kilometara.
Iran ima krstareće rakete kao što je "H-55", oružje sposobno da nosi nuklearne glave, koje se lansira iz vazduha i ima domet do 2.900 kilometara.
Napredna protivbrodska raketa "Halid Farž", sa približnim dometom od 299 kilometara, sposobna je da nosi bojevu glavu od 1.1 tone.
Kako Iran koristi druge vojne grupe?
Iran je podržavao grupe koje su napadale Izrael i brodove na Crvenom moru.
Gradile su se tokom decenija iranske podrške, a grupe sebe opisuju kao dio "Osovine otpora" Izraelu i američkom uticaju na Bliskom istoku.
"Osovina" uključuje palestinsku grupu Hamas, pokret Hezbolah u Libanu i pokret Huti u Jemenu, kao i razne naoružane grupe u Iraku i Siriji.
Libanski Hezbolah osnovala je IRGC 1982. godine sa ciljem borbe protiv izraelskih snaga koje su te godine izvršile invaziju na Liban.
Teško naoružana grupa, takođe uticajni politički igrač, smatra se moćnijom od libanske države.
Pokret Huti je uspostavio kontrolu nad velikim dijelovima Jemena tokom građanskog rata koji je počeo 2014. godine kada je svrgnuo vladu koju je podržavala Saudijska Arabija, koja je glavni iranski rival za dominaciju u regionu.
Huti dugo održaju prijateljske veze sa Iranom.
Pokret je krajem oktobra 2023. objavio da je ušao u sukob u Gazi ispaljivanjem dronova i raketa prema Izraelu, a kasnije je napao brodove na jugu Crvenog mora.
SAD vjeruju da je IRGC pomagao u planiranju i izvođenju raketnih i dronskih napada Huta, ali Iran negira bilo kakvu umiješanost. Huti negiraju da su iranski posrednik.
Koji su iranski nuklearni kapaciteti?
Upravni odbor UN za nuklearni nadzor utvrdio je da Iran prvi put za 20 godina ne ispunjava svoje nuklearne obaveze nakon što je obećao da će otvoriti novo postrojenje za obogaćivanje uranijuma "na bezbjednoj lokaciji".
Vrhovni vođa zemlje ajatolah Ali Hamnej u junu 2023. jasno je stavio do znanja kako zapadne nacije ne mogu spriječiti Iran da gradi nuklearno oružje.
U to vrijeme, ajatolah Ali Hamnj rekao je da je sporazum sa Zapadom moguć ali samo ako njegova nuklearna infrastruktura ostane netaknuta.
Iran je uvijek negirao da ima bilo kakvu namjeru da pravi nuklearno oružje, prenosi "24Sedam".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
