BERLIN - Sada nije pitanje da li će vlada Olafa Šolca, njemačkog kancelara, opstati, već koliko dugo, piše "Politico".
Naime, Nijemci su se suočili sa bitno drugačijom slikom nakon glasanja za Evropski parlament i dok je Emanuel Makron, francuski predsjednik, odgovorio na poraz krajnje desnice na evropskim izborima izjavom o svojoj namjeri da raspusti Skupštinu, njihov kancelar je nestao, prenio je Euronews.
Šolc, najveći gubitnik večeri, kada su saopšteni rezultati nestao je bez traga, ostavljajući pomoćnicima nezavidan zadatak da objasne najgore rezultate njegovih socijaldemokrata (SPD) na saveznim izborima u više od jednog vijeka, piše portal i nastavlja u istom tonu.
Njegova stranka je na trećem mjestu, nakon što ju je pobijedila krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Šolc kaže da prijevremeni izbori nisu u planu, ali o tome vjerovatno ne odlučuje on. "Činjenica je da je koalicionoj vladi izglasano nepovjerenje i Olaf Šolc mora da raspiše nove izbore kao Makron", rekao je Markus Zeder, bavarski premijer, na njemačkoj javnoj televiziji poslije izbora.
Čak je i komentator ljevičarskog "Die Zeita" pozvao na nove izbore već ovog ljeta.
"Baš kao u Francuskoj, evropski izbori su bili izglasavanje nepovjerenja Vladi", napisao je Alan Posener.
Iako ne postoje čvrsti planovi za raspisivanje takvog glasanja, visoki dužnosnici u Šolcovoj trostranačkoj koaliciji kažu za "Politico" da se pripremaju za tu mogućnost.
Samo dvije i po godine od početka njegovog mandata Šolcova nestabilna vlada dostigla je prelomnu tačku. Opkoljen sukobima i, po mišljenju većine kritičara, jednostavnom nekompetentnošću, Šolc je predsjedavao najnepopularnijom vladom u modernoj njemačkoj istoriji, sa više od dvije trećine Nijemaca koji su izrazili nezadovoljstvo koalicijom.
Njegov lični rejting je takođe postavio negativan rekord sa više od 70 odsto Nijemaca nezadovoljnih poslom koji je obavio.
Nakon lošeg upravljanja značajnom reformom da se njemačka energetska grijna infrastruktura prebaci sa fosilnih goriva na obnovljivu energiju, Šolcova vlada je pretrpjela poraz od strane najvišeg suda u zemlji, koji je proglasio njen budžet neustavnim.
Odluka iz novembra prošle godine oduzela je koaliciji desetine milijardi evra kojima je računala da će finansirati ostatak svog programa.
Koalicija je od tada u zavadi, sa dvije lijevo orijentisane stranke, Šolcovom Socijaldemokratskom partijom (SPD) i Zelenima u stalnoj borbi sa fiskalno konzervativnom Slobodnom demokratskom partijom (FDP), koju predvodi ministar finansija Kristijan Lindner.
Jednostavno rečeno, SPD i Zeleni žele da potroše više novca, a FDP, pozivajući se na njemačku ustavnu dužničku kočnicu, manje.
Taj zastoj će sigurno doći do vrhunca u narednim nedjeljama dok koalicione stranke krenu u posljednju rundu pregovora o budžetu za 2025. godinu. Stranke žele da postignu sporazum do početka jula, prije ljetne pauze, ali s obzirom na to da sve strane očajnički pokušavaju da spase svoje političko nasljeđe, dogovor se čini malo vjerovatnim.
U većini parlamentarnih sistema nepisana pravila demokratske pristojnosti primorala bi lidera zemlje da raspiše nove izbore nakon poraza koji je Šolc pretrpio na evropskim izborima, piše Politico. U Njemačkoj nije tako jer vlade u ovoj državi uvijek opstaju.
Da bi se izbjeglo ponavljanje vajmarske politike koja je doprinijela usponu nacista, tvorci njemačkog poslijeratnog "Osnovnog zakona" nastojali su da obezbijede stabilnost stvaranjem političkog sistema koji je zahtijevao da se sukobi brzo rješavaju sa što manje ometanja.
Kao takvi postavili su visoku ljestvicu za vanredne izbore.
U Njemačkoj postoje dvije mogućnosti za glasanje o povjerenju.
Prema prvoj, poznatoj kao "konstruktivno glasanje o nepovjerenju", parlament može da smijeni kancelara, ali samo ako izglasa zamjenu u roku od 48 sati. S obzirom na to da je glavni problem trenutne koalicije nesposobnost partija da se dogovore o ključnim politikama, a ne o imenu kancelara, taj kurs izgleda malo vjerovatan.
Prema drugom scenariju kancelar može da raspiše glasanje o povjerenju, što se obično radi iz taktičkih razloga, kao što je pokušaj da dovede svoju koaliciju u red povezivanjem glasanja o povjerenju sa važnim dijelom zakona.
Neki u Bundestagu smatraju da bi Šolc mogao da napravi takav potez sa budžetom kako bi prisilio FDP na dizanje ruku. To bi ipak bilo rizično, jer bi FDP takođe mogao da iskoristi glasanje kako bi krenuo ka izlasku iz koalicije. Ako bi Šolc izgubio, na predsjedniku bi bilo da odluči da li će raspisati nove izbore.
U takvom slučaju, predsjednik Frank-Valter Štajnmajer bi, umjesto da raspiše nove izbore, mogao da zatraži od demohrišćana desnog centra (CDU) da pokušaju da formiraju vladu na osnovu rezultata izbora 2021, kada je ova stranka završila na drugom mjestu. Ako CDU ne bi uspio da izgradi koaliciju, predsjednik bi tada mogao da raspiše nove izbore.
Taj zaobilazni proces je razlog zašto su glasanja o povjerenju u poslijeratnoj Njemačkoj rijetka, bilo ih je samo pet, i obično su taktički potezi kancelara koji žele da ojačaju svoj politički položaj.
Jedini slučaj kada je kancelar nevoljno smijenjen bio je 1982. godine, kada je FDP odustao od saveza sa SPD-om kancelara Helmuta Šmita, a to je bilo konstruktivno glasanje o povjerenju koje je on izgubio.
Za Šolca pozivi na vanredne izbore će vjerovatno postati glasniji u septembru, kada se održavaju izbori u tri savezne države na istoku zemlje, gdje je AfD najjača, te će ova stranka vjerovatno pobijediti na svim tim izborima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.