VAŠINGTON - Vašington sutra službeno završava borbenu misiju u Iraku, sedam i po godina nakon invazije koja je svrgnula Sadama Huseina, ali i uzela živote 4.417 američkih vojnika.
Ovu zemlju potresa novi talas nasilja što je posljedica razjedinjenosti iračkih političara, smatraju stručnjaci.
Američki predsjednik Barak Obama treba sutra da održi govor o Iraku koji će prenositi televizije, u svom sedmičnom radio obraćanju u subotu najavio je kraj borbene misije. "Kao kandidat za predsjednika obećao sam završiti ovaj rat. Kao predsjednik to i činim", rekao je i dodao:
"Vratili smo kući više od 90.000 vojnika otkako sam preuzeo dužnost."
Preostalih 49.700 američkih vojnika zaduženih za savjetovanje i pomoć iračkoj vojsci, trebalo bi da napuste zemlju do kraja 2011. godine.
Bijela kuća zadnjih mjeseci je isticala da su Iračani sposobni da preuzmu brigu za bezbjednost svoje zemlje, ali i da će im SAD i dalje pomagati.
Vašington će i nakon potpunog povlačenja iz Iraka ostati dugoročno angažovan u Iraku, poručio je američki potpredsjednik Džo Bajden.
"Rat nije gotov", opasnosti još postoje i sve "dok i posljednjeg vojnika ne izvučemo odavde, naše obveze ne prestaju", rekao je general Rejmond Oderno, američki vojni komandant u Iraku.
"Ako bude potrebno, SAD će se vratiti u borbene operacije", naglasio je. Ali Irak je posljednjih sedmica izložen nizu napada u kojima je ubijeno više desetaka ljudi. Samo u protekloj sedmici više od 60 ljudi je ubijeno, ponajviše policajaca, a više od 300 ranjeno u nizu napada.
Ti napadi dozivaju u sjećanje najgore trenutke u 2006. i 2007, kada je pobuna bila na vrhuncu i svakog mjeseca ginulo je 2.000 ljudi u sektaškom nasilju između sunita i šiita ili u napadima pobunjenika. Od početka 2010. godine, 300 Iračana svakog mjeseca umire nasilnom smrću.
Portparol Bijele kuće Bil Barton komentarisao je to riječima da "nažalost, ima onih koji žele da napori u Iraku ne uspiju pa će se nasilje zacijelo nastaviti", ali je rekao da je "općenito, nasilje u padu".
Irački premijer Nuri al-Maliki optužuje Al Kaidu i članove bivše stranke Baas da žele potkopati povjerenje naroda u spremnost iračkih bezbjednosnih snaga. Analitičari, međutim, upozoravaju da su političku krizu izazvale političke stranke nesposobne da formiraju vladu šest mjeseci od izbora.
Ni premijer Al-Maliki, kojem je istekao mandat, ni bivši šef Vlade Iyad Alavi nisu uspjeli da oforme većinsku koaliciju u parlamentu.
I dok Al-Maliki tvrdi da su napadi zadnji trzaji pobunjenika u agoniji, mnogi Iračani kažu da je nemogućnost formiranja vlade posljedica ličnih ambicija političkih vođa.
Majkl O'Henlon, stručnjak za Irak pri Brooking Institution u Vašingtonu, uvjeren je da budućnost zemlje ne zavisi o vojnicima na terenu već o političkoj volji.
"Ako ne bude brzo stvorena vladina koalicija, mnoge rane vezane uz sektaške sukobe (između sunita i šiita) mogle bi se opet otvoriti", rekao je.
U odgovoru na pitanje je li američka intervencija u Iraku pomogla da demokratski proces zaživi u regiji, stručnjaci su podijeljeni.
Bolan put formiranja iračke vlade moraće dovesti do poboljšanja "i to je velika etapa u dobrom smjeru, ne samo za Irak već i za regiju", smatra Marina Otavej iz Carnegie Endowmnet for International Peace.
Stiven Bidl, stručnjak iz Council on Foreign Relations, kaže da je prerano ocjenjivati je li demokratija uhvatila korijen u Iraku, ali upozorava na negativan domino efekt u regiji.
"Mnogi koji su težili demokratiji u regiji, pogledaće na Irak i reći - ako je to rezultat demokratije, ne, hvala."
Brojke
90.000 vojnika vraćeno kući
49.700 ostaje do kraja 2011.
4.417 izgubljenih života vojnika