Pripreme za prijem Krima u Rusku Federaciju već su počele, rekao je juče Sergej Aksjonov, premijer te autonomne republike.
Ako se žitelji Krima izjasne za ujedinjenje sa Rusijom, njihov ulazak u sastav Ruske Federacije dogodiće se za samo nekoliko mjeseci, poručio je Aksjonov u intervjuu za RIA Novosti a prenosi danas Blic.
On je istakao da će u tom slučaju ponuditi krimskim Tatarima mjesta u organima vlasti, konkretno funkciju vicepremijera, dva ministra i najmanje jednog zamjenika ministra u budućoj vladi. Aksjonov je čak obećao da će za povratak deportovanih Tatara i njihov smještaj biti izdvojena 22 miliona dolara.
- Garantujemo im da nikakve diskriminacije po nacionalnoj osnovi neće biti - poručio je premijer, dodajući da će uvesti i ravnopravno korišćenje ruskog i tatarskog jezika.
Trenutno krimska vlada, prema njegovim riječima, priprema antikrizne mjere za slučaj da vlasti u Kijevu isključe Krimu vodu, struju i grijanje. Ako se to dogodi, premijer je obećao pomoć „kolega iz Rusije“, mada nije precizirao kakvu.
Aksjonov je najavio i prelazak sa ukrajinske grivne na rusku rublju i rekao da će Ministarstvo finansija Krima 11. marta izložiti nacrt plana kako to da se uradi.
Sukob dva tabora
Demonstrante lojalne novim ukrajinskim vlastima napale su proruske pristalice otcjepljenja Krima. Neredi su u nedjelju izbili i u drugim gradovima na istoku zemlje gdje su održavani mitinzi i kontramitinzi. Za sukobe u Harkovu Moskva je optužila agresivne aktiviste „Desnog sektora“.
Bžežinski: Potvrda slabosti, a ne snage Rusije
Agresivni potezi Rusije potvrda su njene slabosti, a ne snage. „Kad pogledamo mape i imajući u vidu promjene u susjedstvu Rusije poslednjih nekoliko decenija, lako je razumjeti odakle taj osjećaj ugroženost“, rekao je bivši savjetnik Bijele kuće za bezbjednost, Zbignjev Bžežinski.
Fabijus: Sankcije najranije ove sedmice
Francuski ministar spoljnih poslova Loran Fabijus rekao je danas da bi sankcije Rusiji zbog Ukrajine mogle biti uvedene najranije ove sedmice, ukoliko Moskva ne odgovori pozitivno na iznijeti prijedlog za smirivanje krize.
Fabijus je francuskoj radio stanici "Frans inter" rekao da je nelegalan referendum koji je na Krimu raspisan za 16. marta u vezi sa pridruživanjem Rusiji, te da bi i aneksija tog regiona bila nelegalna.
"Ne možemo prihvatiti nešto što je nelegalno i što može imati veoma ozbiljne posljedice", kazao je Fabijus.
Prema njegovim riječima, "jedini legitimni izbori" je glasanje za predsjednika Ukrajine zakazano za 25. maj.
Fabijus je istakao da je američki državni sekretar Džon Keri Moskvi poslao prijedlog u sklopu napora za smirivanje situacije.
"Ukoliko pozitivno odgovore, Keri će otići u Moskvu i u tom slučaju sankcije neće biti odmah uvedene. Ukoliko ne odgovore ili daju negativan odgovor, tada će biti uveden niz sankcija koje mogu biti preduzete najranije ove sedmice", naglasio je šef francuske diplomatije.
On je dodao da bi pod sankcije moglo spadati zamrzavanje sredstava pojedinih Rusa ili Ukrajinaca i mjere povezane sa vizama za putovanja.
Bez dogovora o ukrajinskoj krizi u UN
Savjet bezbjednosti UN održao je peti sastanak o situaciji u Ukrajini, a ruski ambasador pri UN Vitalij Čurkin rekao je da na sjednici nije rečeno ništa novo.
Jedna od glavnih tema sjednice bio je predstojeći referendum na Krimu o pridruživanju Rusiji.
Francuski ambasador Žerar Aro insistirao je na značaju daljnjih sastanaka Savjeta bezbjednosti UN o ovoj temi, iako oni do sada nisu dali opipljive rezultate, prenio je Itar tas.
Aro je izrazio uvjerenje da kriza može biti riješena mirnim putem.
On je podržao ideju o sastanku članova Savjeta bezbjednosti UN i privremenog ukrajinskog premijera Arsenija Jacenjuka, jer bi to, kako je rekao, bila dobra prilika da se čuje njegova procjena situacije i saznaju planovi ukrajinske vlade.
Štajnmajer: Ne želimo konfrontaciju
Njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer izjavio je danas da EU želi da izbjegne konfrontaciju sa Rusijom povodom njene intervencije na Krimu, ali da mora da pripremi odgovor ako se Moskva ne povuče.
"Ako ovaj vikend prođe bez vidljive promjene u ponašanju Rusije, onda će Evropski savjet u ponedjeljak morati da razgovara o sljedećoj fazi mjera", rekao je Štajnmajer tokom posjete baltičkim državama, članicama Unije.
On je izjavio novinarima u Talinu, glavnom gradu Estonije, da EU ne želi konfrontaciju, ali da mora da se pripremi zbog poteza ruske strane.
EU je prošle sedmice suspendovala razgovore sa Rusijom o ekonomskom sporazumu i pregovore o ukidanju viznog režima.
Lideri EU zaprijetili su Rusiji novom sankcijama, ukoliko se ubrzo ne uključi u razgovore sa novim ukrajinskim vlastima o okončanju krize.
EU priprema teren za dalje sankcije prema Rusiji
Evropska unija se priprema da uvede zabranu na putovanja, zamrzavanje imovine i druge restrikcije Rusiji zbog njenog neuspjeha da se postigne deeskalacija krize na Krimu, javio je Rojters pozivajući se na diplomatske izvore u Briselu.
Dok se očekuje da zvanična odluka o uvođenju sankcija Rusiji bude donijeta na sastanku ministara spoljnih poslova zemalja EU 17. marta, pripreme za donošenje tih mjera već su počele, navodi britanska agencija.
"Nema znakova deeskalacije od ruske strane, i zato EU možda neće imati izbora nego da momentalno uvede zabranu na putovanja, zamrzne imovinu i odloži samit EU-Rusija", rekao je jedan neimenovani izvor iz EU.
Na samitu prošle sedmice, lideri EU su se saglasile za trofazni proces povećanog pritiska na Rusiju zbog njenog upada u Ukrajinu, s time što će prvo biti prekinuti razgovori o viznom režimu i novom sporazumu o partnerstvu, podsjetio je Rojters.
Na pitanje kada bi EU najvjerovatnije uvela dalje sankcije Rusiji, portparolka visoke predstavnice Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Maja Kocijančić je rekla da u ovom trenutku nije određen nijedan datum.
"Ne mogu da vam potvrdim nijedan precizan vremenski okvir za to u ovom momentu, ali mogu da vam potvrdim da su pripremni poslovi započeti", rekla je ona novinarima.
Ukoliko mjere ne budu bile spremne za sastanak ministara spoljnih poslova 17. marta, o tome bi mogli da razgovaraju lideri EU na samitu 20. i 21. marta, prenio je Rojters.
U Dumi danas rasprava o zakonu o priključenju Krima
U donjem domu ruskog parlamenta (Dumi) danas će poslanici raspravljati o prijedlogu zakona kojim bi bilo omogućeno da se ukrajinski autonomni region Krim pridruži Rusiji, izjavio je danas poslanik vladajuće stranke Ujedinjenja Rusija Vjaćesla Nikonov.
On je rekao da će se o tom prijedlogu zakona raspravljati i vjerovatno predlagati amandmani do 17. marta, a o njemu će se glasati 21. marta, prenio je "Glas Rusije".
Pomenuti prijedlog zakona sadrži opis procedure pridruživanja subjekata Ruskoj federaciji. Stranka lijevog centra, Pravedna Rusija, predlaže da se novi subjekti primaju u sastav države na osnovu rezultata referenduma koji bi bio održan u tom regionu, u slučaju da na tom području nema funkcionalne suverene vlasti, kao i u slučaju da ne bude postignut dogovor na međunarodnom nivou.
Kako navode poslanici Pravedne Rusije, ovaj prijedlog zakona je osmišljen nakon nedavnog državnog udara u Ukrajini, gdje su nove vlasti nezakonito preuzele vlast.
Predsjednik ruskog Vrhovnog savjeta Vladimir Konstantinov je izjavio kako najnovije ankete pokazuju da bi više od 80 odsto populacije Krima, ukrajinskog poluostrva sa većinski ruskim stanovništvom, podržalo pripajanje Rusiji.
On je takođe predvidio da će na predstojećem referendumu o sudbini Krima, zakazanom za 16. mart, izlaznost biti veoma visoka.