BEOGRAD, ANKARA - Korupcionaški skandal u Turskoj samo danas je "eliminisao" iz Vlade Redžepa Tajipa Erdogana trojicu ministara - čiji su sinovi prije nekoliko dana uhapšeni ili bili u pritvoru zbog primanja mita.
Poznavaoci prilika i svjetski mediji ocijenjuju da je politička kriza u Turskoj posljedica "tajnog rata" u kojem su se u političkom vrhu sukobili aktuelni premijer i njegov bivši moćni saveznik.
Situacija je na prvi pogled neobična: premijer, kojeg "prozivaju" zbog autokratske vladavine, kritikuje istragu o korupciji koju sprovode njegove vlasti i tvrdi da je riječ o zavjeri iz inostranstva, čiji je cilj da ocrni vladu pred lokalne izbore u martu.
Razvoj događaja je razotkrio duboki razdor između Erdogana i njegovog bivšeg saveznika Fetulaha Gulena, islamskog sveštenika koji živi u samoinicijativnom egzilu u američkoj državi Pensilvaniji, a ima veliki uticaj na tursku policiju i sudstvo. Poznavaoci prilika vjeruju da je talas hapšenja povezan sa borbom vladajuće partije protiv pristalica Gulenovog pokreta.
U Ankari, kako piše beogradska "Politika", otvoreno se sumnja da Gulen (72) i njegov moćni pokret Hizmet stoje iza otkrivanja najnovijeg skandala, kao i da je povlačio konce iza ljetošnjih masovnih protesta na trgu Taksim u Istanbulu na kojima je prvi put tražena premijerova ostavka.
Gulen i Hizmet pomogli su Erdoganu da osvoji (i zadrži) vlast, tri puta od 2002. godine, ali je stvar očigledno "pukla", pa Gulen sad "podriva". Kako je ranije pisao AFP, prošlog mjeseca su objavljeni vladini planovi da se zatvori mreža privatnih škola Gulenovog pokreta i to je, izgleda, uzdrmalo savezništvo.
Kako navodi Bi-Bi-Si (BBC), Hizmet je veoma uticajan pokret, koji prevazilazi granice Turske, finansirajući škole, tink-tenkove i medije od Kenije do Kazahstana. Iako nema formalnu strukturu niti vidljivu organizaciju, privukao je milione sljedbenika i milijarde dolara, pa ocjenjuju da je riječ o najvećoj "muslimanskoj mreži".
Prije nekoliko mjeseci, mediji Hizmeta objavili su navodne tajne dokumente koje je potpisao premijer Erdogan, a kojima se preporučuju mjere obračunavanja sa Gulenovim pristalicama.
Vjeruje se da u Turskoj Hizmet ima milione sljedbenika, a da su mnogi na uticajnim pozicijama u državnim institucijama - od policije, tajnih službi, do pravosuđa i Erdoganove stranke - Partije pravde i razvoja (AKP).
Njihove škole su sekularne - iako profesori moraju da budu uzorni i da ne puše, ne piju i da se ne razvode...
Za Gulena kažu da propoveda "altruistički islam" i borbu za "opšte dobro", a kritičari podsjećaju na njegovu izjavu iz 1999. godine, koja ide u prilog aktuelnoj "teoriji zavjere" protiv Erdogana.
Riječ je o video zapisu, u kojem Gulen objašnjava svojim sljedbenicima: "Morate da prodrete u arterije sistema, a da vas niko ne primjeti dok ne dospjete u centre moći."
Godinu dana kasnije, Gulen se suočio sa optužbama da podriva sekularnu državu. Te optužbe su docnije odbačene.
Doduše, Erdogan ima još značajniju mrlju u biografiji od Gulena, takođe s kraja devedesetih - on je 1998, kada je bio gradonačelnik Istanbula, osuđen na desetomjesečni zatvor zbog širenja verske mržnje, pošto je recitovao pjesmu u kojoj se džamije porede sa kasarnama, a minareti sa bajonetima.
Kad je riječ o najnovijim potezima Erdogana, "Politika" konstatuje da on sada pokušava da očuva jedinstvo u svojoj partiji u kojoj pokret Hizmet ima svoje frakcije. Predsjednički izbori u Turskoj biće održani u avgustu 2014, a parlamentarni 2015.
Erdogan nije imenovao diplomate koje navodno rovare protiv njega, ali to su uradila tri lista bliska vlasti koji su optužili američkog ambasadora Frensisa Rikardonea. Prema njihovom pisanju, on je na nedavnom sastanku u Ankari sa kolegama iz zemalja EU izjavio: "Sada ćete gledati pad jedne imperije." Vašington se, tvrde, okrenuo protiv Erdogana zbog sumnjivih poslova sa Iranom i nepoštovanja sankcija protiv te zemlje. Ambasador Rikardone je odmah demantovao teške optužbe; "SAD ni na koji način nisu umješane u sadašnji korupcionaški skandal. Niko ne može da neosnovanim tvrdnjama ugrozi odnose dvije zemlje."
Ponovo su u Turskoj oživjeli i protesti, sa zahtjevom za smjenu Erdogana.
Policija je u Istanbulu rastjerivala vodenim topovima i suzavcem demonstrante koji su se okupili kako bi iskazali nezadovoljstvo zbog istrage o korupciji tokom koje je uhapšeno više desetina ljudi.
Turski premijer je istovremeno "bacio rukavicu" u lice svojim rivalima, upozorivši ih da ne koriste optužbe o korupciji na visokom nivou kako bi poljuljali njegovu vlast ili će im, u protivnom, "polomiti ruke": "Svako će znati svoje mjesto. Ko god se bude usudio da narušava sistem, podbada ili podmeće u ovoj zemlji, moraćemo da mu polomimo ruke."
Kako ocjenjuju agencije, Erdoganova pozicija nije direktno ugrožena, ali bi spor između njegove Partije pravde i razvoja i Gulenovog pokreta Hizmet mogao da utiče na rezultate lokalnih izbora u martu.
U okviru istrage o korupciji i operacije "Veliki mito" optužene su 24 osobe, među njima i generalni direktor državne banke "Halkbank" Sulejman Aslan u čijoj je kući, prema tvrdnjama turskih medija, u kutijama za cipele pronađeno oko 4,5 miliona dolara. Optužen da je sa Iranom organizovao ilegalne poslove sa zlatom. Uhapšeno je i najmanje 75 pripadnika policije.
Centralna banka Turske prinuđena je da čini nove napore za odbranu nacionalne valute lire, čija je vrijednost znatno potonula usljed političke krize u toj zemlji i najave američke centralne banke (Fed) da će smanjiti monetarne podsticaje.
Kako pokazuje analiza Obavještajne jedinice britanskog nedjeljnika "Ekonomist", Turska se nalazi na listi zemalja koje imaju visoki rizik od nemira i u sljedećoj godini.