HAVANA - Na Kubi je počeo kongres Komunističke partije velikom vojnom i civilnom paradom, kojom je obilježeno 50 godina od odbijanja invazije u Zalivu svinja, koja se označava kao definitivna pobjeda komunističkih snaga na ostrvu.
Taj istorijski događaj na Kubi se i dalje slavi kao najvažnija pobjeda nad moćnim sjevernim susjedom SAD, kojom je mlada kubanska revolucija potvrdila socijalistički karakter.
Hiljade Kubanaca, od ostarjelih veterana do fabričkih radnika, došli su da gledaju paradu na velikom Trgu revolucije u Havani.
Operacija u Zalivu svinja bio je pokušaj invazije naoružanih kubanskih izbjeglica u južnoj Kubi koju su planirale i finansirale SAD sa ciljem zbacivanja režima Fidela Kastra 1961. godine.
U ovom sukobu poginula je 161 osoba na strani Kastrovih snaga i 107 napadača, dok je Kuba zarobila 1.189 ljudi, koji su razmijenjeni 1962. godine za hranu i lijekove u vrijednosti od 53 miliona dolara, ali su odnosi Vašingtona i Havane od tada krenuli silaznom putanjom, što je kasnije dovelo do ekonomskog embarga Vašingtona.
Poslije propasti invazije, sovjetski lider Nikita Hruščov sastao se sa američkim predsjednikom Džonom Kenedijem. Nekoliko dana poslije sastanka, Hruščov je naredio dostavljanje i instaliranje nuklearnih projektila srednjeg i dugog dometa na Kubu, čime je počela Kubanska kriza 1962. godine.
Kongres Komunističke partije, koji će početi govorom kubanskog predsjednika Raula Kastra poslije parade, trajaće četiri dana.
Očekuje se da će delegati na kongresu glasati za ekonomske reforme i nove lidere stranke, pošto je Fidel Kastro prošlog mjeseca objavio da više nije prvi sekretar partije.
Reforme treba Kubi da pomognu da izbjegne ekonomski kolaps i dobije novu generaciju političara.
Kubanci očekuju da vlada da veći značaj privatnom sektoru, kao glavnom izvoru prihoda u privredi.
Od ukidanja zabrana na privatno preduzetništvo, prije godinu dana, više od 100.000 Kubanaca otvorilo je picerije, butike, kafiće, a mnogi planiraju proširenje posla uz pomoć vladinih kredita.
Raul Kastro (79) rekao je da su reforme način da se osavremeni kubanski model.
"Ili ćemo promijeniti kurs ili propadamo", rekao je predsjednik najavljujući kongres.
Kastro, koji je preuzeo dužnost od svog brata Fidela, vođe Kubanske revolucije, 2006. godine, rekao je da Kuba, koja je decenijama slijedila sovjetski model kao dio komunističkog bloka, sada mora da revidira sistem bez kopiranja drugih.
Kuba je do sada odbijala da usvoji tržišno orijentisane ekonomske reforme ili višepartijski sistem, ali je u januaru započela proces otpuštanja 500.000 državnih zaposlenika u sklopu ambiciozbog remonta u cilju izgradnje privatnog sektora u ekonomiji koja je vođena po komunističkim linijama od kada je Fidel Kastro došao na vlasti 1959. godine.