RIJAD - Rusija se zalaže za obnovu crnomorske inicijative u formi koja je prihvatljivija za sve, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov za "Prvi kanal".
On je dodao da su u fokusu pregovora u Rijadu prvenstveno bila pitanja bezbijedne plovidbe na Crnom moru.
"Razgovarali su, kao što je dogovoreno između (predsjednika Rusije Vladimira) Putina i (američkog predsjednika Donalda) Trampa, prije svega o pitanjima bezbijedne plovidbe na Crnom moru" precizirao je ministar.
Prema njegovim riječima, ruska delegacija u Rijadu saopštila je američkoj strani da Moskva neće tolerisati nikakvu dvosmislenost u vezi sa prijedlozima oko Crnog mora.
Ministar je podsjetio da su, prema uslovima prehrambenog sporazuma, koji je bio na snazi 2022-2023. godine, trebalo da budu ukinute diskriminatorne mjere u pogledu isporuka svjetskim tržištima ruskog đubriva i poljoprivrednih proizvoda. Ali umjesto da zahtjeva ukidanje sankcija, generalni sekretar UN je "odlučio da traži rupe u sankcijama", u suštini da ih sprovodi, što je "neprihvatljivo za bilo kog zvaničnika UN, a posebno za generalnog sekretara", pišu ruski mediji.
"Sada su naši pregovarači u Rijadu, koje je imenovao predsjednik Putin, podsjetili svoje američke kolege na cijelu ovu priču. I rekli su da bismo, s obzirom na dosadašnje iskustvo i same Ukrajine i cjelokupne crnomorske priče, željeli da ovog puta ne bude nejasnoća" objasnio je Lavrov.
Lavrov je dodao da je Memorandum između Rusije i UN o izvozu ruskog žita i đubriva i dalje na snazi, kao i da su generalni sekretar UN Antonio Gutereš i njegovi predstavnici u stalnom kontaktu sa Rusijom i pokušavaju da pomognu.
"Memorandum Rusije i UN o potrebi da se uklone sve barijere za izvoz ruskog žita i đubriva, koji čine mnogo veći udio na svjetskom tržištu od ukrajinskog, bio je na snazi tri godine i važi do jula ove godine. Generalni sekretar UN Gutereš i njegovi predstavnici su u stalnom kontaktu sa nama i pokušavaju nekako da pomognu" rekao je Lavrov.
On je dodao da Rusija ne može da vjeruje Vladimiru Zelenskom u vezi sa obnavljanjem crnomorske inicijative.
"Naš stav je jednostavan: ne možemo vjerovati ovom čovjeku na riječ. Želimo da tržište žitarica, tržište đubriva bude predvidljivo, tako da niko ne pokušava da nas skloni sa ovog tržišta, ne samo zato što želimo da ostvarimo legitiman profit u poštenoj konkurentskoj borbi, već i zato što smo zabrinuti za stanje prehrambene bezbjednosti u afričkim zemljama" naglasio je Lavrov.
Ruski ministar je podsjetio da je Rusija bila pristala na sve zahtjeve turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana u vezi sa crnomorskom inicijativom, ali se Kijev u posljednjem trenutku predomislio. Kako je naveo, Erdogan je nekoliko puta pokušavao da obnovi inicijativu u pojednostavljenom obliku, bez fizičkih pregleda praznih brodova koji se vraćaju nakon istovara žitarica i đubriva.
"Tada je, u posljednjem trenutku, Erdogan rekao da Zelenski takođe želi još da se dogovori o tome da se ne izvode napadi na objekte nuklearne infrastrukture, iako je napade izvodio sâm Zelenski na Zaporošku nuklearnu elektranu, ali pošto je takav prijedlog došao iz Kijeva, mi smo na to pristali, i to bez posebnih mehanizama verifikacije. Odnosno, odgovorili smo na sve zahtjeve predsjednika Erdogana i na zahtjev koji je sâm Zelenski podmetnuo Erdoganu u posljednjem trenutku. Rekli smo da, a onda je Erdogan pozvao (predsjednika Rusije Vladimira) Putina i rekao: ‘Znate, Zelenski se predomislio'," rekao je ruski diplomata.
Ruski ministar je naveo da su Rusiji za obnovu crnomorske inicijative potrebne precizne garancije.
"Biće nam potrebne precizne garancije. A garancije mogu, s obzirom na tužno iskustvo sporazuma jednostavno sa Kijevom, garancije mogu biti isključivo rezultat naređenja Vašingtona Zelenskom i njegovom timu da urade tako i nikako drugačije", istakao je šef ruske diplomatije.
Ministar je dodao da su SAD čule signal Moskve o garancijama i shvataju da samo Vašington može postići pozitivan rezultat u zaustavljanju terorističkih napada Kijeva, napada na civilnu infrastrukturu i energetsku infrastrukturu koja nije povezana sa vojno-industrijskim kompleksom.
On je naglasio da su, s obzirom na to kako je Kijev stalno mijenjao mišljenje i kršio sporazume, Rusiji potrebne "najjasnije, najkonkretnije, provjerljive i funkcionalne garancije i mehanizmi".
"S obzirom na sva ta premišljanja, s obzirom na to da svaki put kada se iznenada proglasi prekid vatre, Ukrajina na to pristane isključivo zato što se u konkretnom istorijskom trenutku o kome govorimo, Ukrajina našla u bezizlaznoj situaciji na bojnom polju, a čim je stupala na snagu pauza, odmah, u roku od nekoliko nedjelja ili par mjeseci, ovi prekidi vatre su grubo kršeni tokom čitavog perioda Minskih sporazuma" objasnio je Lavrov.
Kako je naveo, trenutno se predsjednicima Rusije i Sjedinjenih Američkih Država podnose izvještaji o rezultatima rusko-američkih pregovora u Rijadu.
On je naveo da su evropske zemlje direktno u suprotnosti sa stavom administracije američkog predsjednika, koji govori o preliminarnim parametrima za rješavanje sukoba u Ukrajini.
"Oni su direktno u suprotnosti sa Trampovom administracijom, koja je kroz riječima samog predsjednika, riječima državnog sekretara Marka Rubija i savjetnika za nacionalnu bezbjednost (Marka) Volca, jasno rekla da su trenutno u toku preliminarni pregovori o parametrima konačnog rješenja", objasnio je ministar.
Takođe je rekao da će količina nafte koja se isporučuje evropskim potrošačima biti naglo smanjena zbog još jednog terorističkog napada Kijeva.
Ministar je podsjetio da je ukrajinska vojska u noći 21. marta digla u vazduh stanicu "Sudža", koja je snabdijevala energijom niz evropskih zemalja.
"To je sada nemoguće uraditi, kao što je nemoguće iskoristiti Kaspijski cjevovodni konzorcijum, koji odražava poslovne interese Kazahstana i Sjedinjenih Američkih Država, a čija je jedna od crpnih stanica 'Kropotkinska' napadnuta, i ta šteta se ne može brzo sanirati. Odnosno, ponovo će se količina nafte koja se ispumpava evropskim potrošačima naglo smanjiti zbog još jednog terorističkog napada Ukrajinaca", naglasio je on.
Ministar je istakao da je Kijev je izveo napad na gasnu stanicu u Sudži i za to okrivio Rusiju.
"Oni (kijevski režim) su upravo sada udarili na Sudžu, na pumpnu stanicu, i rekli da je Rusija to učinila sama. Iako je ova Sudža naše vlasništvo, od koje u velikoj mjeri zavisi nastavak snabdijevanja energentima niza evropskih zemalja", naglasio je ruski minstar.
Crnomorska inicijativa, poznata i kao prehrambeni sporazum, predviđala je izvoz ukrajinskog žita iz crnomorskih luka i normalizaciju izvoza ruskih poljoprivrednih proizvoda i đubriva na svjetska tržišta. Suprotno dogovorima, Zapad je većinu ukrajinskog žita izvezao u svoje zemlje, a glavni cilj dogovora - isporuke siromašnim zemljama - nikada nije ostvaren. Istovremeno, obaveze prema Rusiji nisu ispunjene, pa se Moskva povukla iz sporazuma u julu 2023. godine, prenosi "24Sedam".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.