SARAJEVO, LONDON - Svi letovi sa sarajevskog aerodroma i juče su otkazani iako je vazdušni prostor iznad BiH djelimično bio otvoren za saobraćaj.
Potvrdio je to dežurni dispečer na Međunarodnom aerodromu Sarajevo navodeći da je juče u jutarnjim časovima djelimično otvoren prostor u južnom dijelu zemlje, ali da avioni nisu letjeli zbog toga što dolaze iz pravca gdje je vazdušni prostor potpuno zatvoren. Kolaps vazdušnog saobraćaja širom Evrope nastao je zbog oblaka vulkanske prašine.
Aktiviranje vulkana na Islandu, koji je pepeo izbacivao i do 11 kilometara u vazduh, prouzrokovalo je ogromne probleme širom Evrope, a oni nisu zaobišli ni BiH koja je već u subotu morala zatvoriti vazdušni saobraćaj.
Na sarajevskom aerodromu juče smo zatekli veliki broj putnika među kojima najviše onih koji su čekali let u Instanbul, međutim, od letenja nije bilo ništa. Bh. građani su imali prepreke i na drugim aerodromima u regionu.
Olivera S. iz Bijeljine je ispričala da je trebala da leti avionom sa beogradskog aerodroma do Berlina, ali da je let otkazan.
"Na beogradskom aerodromu ljubazno su saopštili da se javim prilikom formiranja liste za povrat novca te da neće biti problema. Na put ću ove sedmice na kraju krenuti autobusom", kazala je ona.
Zbog paralize vazdušnog saobraćaja u regionu i Evropi je tražena karta više na autobuskim i željezničkim stanicama, dok u sarajevskoj autobuskoj stanici potvrđuju da su najveće gužve na linijama koje voze u Njemačku i skandinavske zemlje.
Neki putnici u inostranstvu su bili i radikalniji u svojim namjerama pa je tako zbog obustave avio-saobraćaja poznati glumac Džon Kliz odlučio da od Norveške do Belgije putuje taksijem, iako je cijena takve vožnje veća od 3.000 funti.
Kisele kiše: Stručnjaci upozoravaju da kolaps vazdušnog saobraćaja nije jedini problem jer se zbog velike količine pepela u vazduhu otvara mogućnost padanja tzv. kisele kiše. Iako takva kiša može da nanese štetu u prirodi, stručnjaci nas uvjeravaju da stanovništvo nije ugroženo.
Dragan Mandić, stručnjak Poljoprivrednog instituta RS, kaže da kisele kiše nisu rijetkost i da sve zavisi od koncentracije kiselina i nekih teških metala kao što su kadijum i olovo u tom pepelu.
"Posljedice kisele kiše zavise od koncentracije kiselina i teških metala u pepelu, a neke od posljedica mogu biti pojava ožegotina na lišću, deformacije voća i manjeg prinosa", kazao je Mandić.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije saopštili su da nisu sigurni koliko bi posljedice erupcije mogle uticati na zdravstveno stanje pojedinaca, ali da te sitne čestice pepela mogu biti vrlo opasne po zdravlje ljudi jer prilikom udisaja mogu dosegnuti rubni dio bronhiola i pluća.
Željko Majstorović, klimatolog Hidrometeorološkog zavoda FBiH, rekao je da bi oblak vulkanske prašine mogao stići do BiH, ali da mjesta za paniku nema.
"Naše prognoze su da bi se prašina u skorije vrijeme trebala razići, ali ukoliko i dođe na područje BiH, to bi moglo biti u veoma maloj, gotovo neprimjetnoj količini", objasnio je Majstorović.
Glavobolje avio-prevoznika: Inače, avio-saobraćaj u većem dijelu Evrope i juče je, četvrti dan, bio paralizovan, a oblak pepela koji se širio donosio je avio-prevoznicima ogromne gubitke, izazvao prekid poštanskih isporuka, otkazivanje ministarskih sastanaka EU, dok je veliki broj putnika ostao bez prevoza. Evropski avio-prevoznici koji trpe velike gubitke zbog potpune paralize saobraćaja počeli su tražiti pomoć od EU. Pretpostavlja se da su dnevni gubici dostigli oko 200 miliona evra po kompaniji. Po evropskim propisima, putnici u slučajevima otkazivanja ili kašnjenja leta imaju pravo na piće, hranu, smještaj, novčanu naknadu ili im treba omogućiti prevoz nekom drugom rutom ili drugim prevoznim sredstvima.
Haos u avionskom saobraćaju u Evropi nastao je zbog straha da bi moglo doći do nesreće ukoliko bi avioni prošli kroz oblake pepela koje je izbacio vulkan podno glečera na Islandu. Meteorolozi ne predviđaju smirivanje vjetra, što će vazduhoplovstvu u Evropi zadati dodatne glavobolje.
Do juče su 23 države Evrope uvele potpuna ili djelimična zatvaranja svojih aerodroma, a otkazano je na hiljade letova.
Britanski vazdušni prostor bio je zatvoren za letove sinoć do kasno u noć, a nijedan aerodrom u Francuskoj neće raditi bar danas do osam časova. U Rusiji su svi aerodromi otvoreni.
U Hrvatskoj su juče otvoreni aerodromi u Zadru, Splitu i Dubrovniku, a vazdušni prostor u nadležnosti agencija za kontrolu leta Srbije i Crne Gore biće zatvoren sve dok se ne steknu uslovi za njegovo potpuno ili djelimično otvaranje.
Dvije najveće kineske avio-kompanije "Er Čajna" i "Čajna sadern erlajnz" otkazale su većinu letova u Pariz, Frankfurt, London i Moskvu. Takođe, juče je otkazano skoro 84 odsto letova američkih avio-kompanija u Evropu i iz nje. Holandska avio-kompanija KLM saopštila je da su prvi probni letovi, koje je obavila juče, pokazali da vulkanski pepeo sa Islanda nije prouzrokovao štetu, niti bilo kakve probleme, pa su najavili da će izvršiti još devet probnih letova. I druge evropske avio-kompanije najavile su probne letove, koje izvode bez putnika.
Austrijske avio-kompanije AUA i "Flajniki" kritikovale su potpuno zatvaranje vazdušnog prostora iznad Austrije. Ove dvije kompanije ne vjeruju da vulkanski pepeo predstavlja opasnost po avio-saobraćaj.
Prognoze: Vulkanolozi na Islandu sa oprezom govore da se aktivnost vulkana na glečeru Ejafjalajokul lagano smiruje. Ipak, kažu da su eksplozivne erupcije, kakva je sadašnja, neuobičajene za Island, gdje sve obično ostaje na mirnom izlivanju lave. Erupcija nije stala, nego bi mogla da potraje narednih dana i sedmica, pa čak i više mjeseci.
"Vulkani mogu vrlo lako da se smire, bez ikakvog upozorenja. Sve se može završiti za nekoliko dana. Nažalost, moguće je da se sve nastavi u narednim sedmicama, a cijela erupcija se može smirivati mjesecima. Eksplozije koje smo vidjeli ne govore da se erupcija bliži kraju", izjavila je ekspert za vulkane Sju Laflin.
Vulkan Ajafjalajokul, koji se nalazi ispod glečera na jugu Islanda, oko 150 kilometara istočno od glavnog grada javika, aktiviran je krajem marta, a eksplozivna erupcija je počela u srijedu, 14. aprila.
Posljednji put kada je taj vulkan proradio, 1822. godine, erupcija je trajala 18 mjeseci.
Njemački naučnici pokušaće danas da izmjere količinu vulkanskog pepela u atmosferi, saopštio je državni Centar za istraživanja aeronautike i svemira.
Srušio se avion
Dvije osobe su poginule kada se mali avion srušio u pokrajini Hampshire u Engleskoj, a policija istražuje da li je vulkanski pepeo uzrok nesreće.
Istraživački tim za avionske nesreće (AAIB), takođe, je poslao svoje istraživače na mjesto nesreće da utvrde razloge pada aviona.
Erupcije mijenjale istoriju
Vulkani su uticali na tok istorije, budući da vulkanska prašina može da ima veliko kratkoročno dejstvo na globalnu klimu, zato što blokira dio sunčeve svjetlosti koja stiže na zemlju. Tako je ogromna vulkanska erupcija prije 70.000 godina mogla istrijebiti čovječanstvo. Erupcija vulkana na planini Pinatubo na filipinskom ostvru Luzon dogodila se 1991. godine samo 90 km sjeverozapadno od Manile, glavnog grada Filipina. Vulkan je u nekoliko uzastopnih erupcija izbacio čak 10 kubnih kilometara vulkanskog materijala, što je bila druga erupcija po veličini u 20. vijeku koja je uzrokovala smanjenje prosječnih temperatura u svijetu za 0,4 do 0,5 stepeni Celzijusa.
"Pokošeno" 10.000 stanovnika
Prije 227 godina daleko razornija erupcija na Islandu pokosila je petinu tamošnje populacije i još desetine hiljada žitelja Evrope. Erupcija na Islandu tada je odnijela 10.000 od ukupno 50.000 stanovnika, te je okarakterisana kao najteža katastrofa u 1.000 godina. Vulkanski sistem Laki nalazi se na jugoistočnom dijelu ostrva gdje se odigrala i ovonedjeljna erupcija. Snaga te erupcije bila je 100 puta veća od ove sadašnje.